Neuronaučnici pomoću skeniranja mozga uspeli da pročitaju misli

Za novu naučnu studiju „žrtvovala“ su se tri dobrovoljca, koja su u uređaju za magnetnu rezonancu provela po najmanje 16 sati. Tokom boravka u uređaju imali su prilike da slušaju podkast D Mot (The Moth), a magnetna rezonanca je putem skeniranja otkrila promene u protoku krvi u mozgu, što je jedan od glavnih pokazatelja moždane aktivnosti, prenosi magazin Sajens njuz (ScienceNews).

Magnetna rezonanca i veštačka inteligencija udružene u „čitanju misli“
Sa dobijenim podacima o neuronskim aktivnostima, neurolozi Aleksandar Hat i Džeri Tang iz Univerziteta u Teksasu i njihove kolege iz tima, uspeli su da uporede obrasce moždane aktivnosti sa određenim rečima, a pristup se oslanjao na jezički model izgrađen na osnovu GPT (GPT), jednog od prethodnika koji je omogućio današnje čet botove sa veštačkom inteligencijom.

Šta su zapravo naučnici uradili? Dobijene obrasce Hat, Džeri i njihov naučni tim iskoristili su za kreiranje „mape“ koja im je poslužila za retroaktivna ispitivanja i predviđanja novih reči i ideja: dekoder je rangirao verovatnoću pojavljivanja reči nakon prethodne reči, a zatim obrasce moždane aktivnosti koristio, kako bi pomogao u odabiru prave reči i razumevanje suštine.

Usavršavanje tek sledi, dekoderu problem predstavljaju zamenice
Iako je stopa grešaka reči u ovoj fazi ispitivanja i dalje visoka i varira između 92 i 94 procenta, prvi korak ka „čitanju misli“ svakako je učinjen, a ovakva statistika nije obeshrabrila naučni tim, već naprotiv, dala podstrek da nastavi sa istraživanjima.

Dekoder dobija ideje, ali još uvek nije jasno na koji način parafrazira rečenice. Na primer, kada je osoba čula rečenicu „Još uvek nemam vozačku dozvolu“, dekoder je preformulisao u „Još uvek nije počela da uči da vozi“, naveo je Hat, i dodao da ovakvi odgovori jasno pokazuju da je dekoderu problematično raspoznavanje zamenica.

Dekodiranje u različitim situacijama

Iako još uvek muče muku sa raspoznavanjem pri različitim scenarijima, sama činjenica da dekoderi razlikuju, kada ljudi izgovaraju naučeni tekst i kada na primer gledaju nemi film, naučnike ohrabruje da svoja istraživanja i rad dekodera usavršavaju. „Sada više nismo na nivou jednostavnog jezika, već dolazimo do ideje“, uzbuđen je Hat.

Novi sistem ne zahteva operaciju

Za razliku od prethodnih sistema koji su zahtevali operativni pristup, sistem koji su predstavili Hat i Džeri je potpuno neinvazivan, a njegova prednost ogleda se i u neprekidnom toku reči koji je njegovim prethodnicima sa ograničenim vokabularom bio nezamisliv.

Svakako da je put od sofisticiranih laboratorija do komercijalne proizvodnje u ovom trenutku dug, ali rezultat rada mogao bi konačno stvoriti besprekorne uređaje koji bi ljudima sa poteškoćama u govoru pomagali u komunikaciji. Ipak, istraživači su zabrinuti – da li nam je ugrožena privatnost, a neuronsko prisluškivanje naša budućnost?

Pročitajte još:

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.