Obustavljeno snabdevanje Nemačke gasom preko „Severni tok 1”

Ruski „Gasprom” započeo je juče redovan godišnji remont gasovoda „Severni tok 1” do 21. jula, kako bi „ispitao tehničke detalje i sistem automatizacije” duplog, 1.224 kilometra dugog baltičkog cevovoda, koji se prostire između Viborga kod Sankt Petersburga i Lubmina (kod Grajfsvalda) u Nemačkoj, objavio je juče švajcarski operater tog energetskog sistema.

U prevodu: Nemačka je juče, na 10 dana, ostala bez snabdevanja prirodnim gasom iz Rusije, i to ključnim cevovodom koji pokriva polovinu godišnjih potreba najjače ekonomije Evrope za tim energentom.

U trenutku kad su odnosi EU i Rusije na veoma niskom nivou, u Berlinu, ali i šire u Evropi, raste panika oko toga da li će „Gasprom” nakon 21. jula nastaviti isporuke ranije ugovorenih količina prirodnog gasa ili će ta energetska slavina ostati zavrnuta još neodređeno dugo.

Foto: NordStream.com

Za Evropu 21. jul je gasni „dan ’de’ 2022. godine”, procena je kontinentalnih berza energenata. „Šta će se dogoditi s evropskim snabdevanjem prirodnim gasom u drugoj polovini ove godine, moglo bi da bude važnije za berze od poteza Federalnih rezervi ili procena o recesiji”, upozorio je juče Džim Rid, strateški analitičar Dojče banke.

Vest da Kanada zaobilaznom putem, mimo sopstvenih sankcija Rusiji i uprkos žestokom otporu Ukrajine, vlasniku ipak vraća sa remonta jednu od „Simensovih” turbina ugrađenih u „Severni tok 1”, nije stišala uznemirenost političke elite EU. Šef Kremlja Vladimir Putin u petak je istakao da je „Gasprom” spreman da nastavi snabdevanje tržišta EU (osetno smanjeno od izbijanja afere „Turbina” 14. juna), ako mu vrate njegovu turbinu u sklopu „Severnog toka 1”.

Putin je juče u telefonskom razgovoru s liderom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom istakao da je „Rusija spremna da ispoštuje svoje obaveze i isporuči prirodni gas i druge energetske resurse zemljama zapadne Evrope, ako ih žele”, prenela je agencije Belta.

U međuvremenu, Evropljani predvođeni Briselom proletos su sastavili fazni plan kako da se do kraja ove godine potpuno oslobode zavisnosti od ruske nafte i derivata, a od prirodnog gasa nešto kasnije. Da li bi sada energetski osiromašene zemlje EU, bez dovoljno obezbeđenih rezervi prirodnog gasa za predstojeću zimu, bile spremne da Moskvi i „Gaspromu” iskažu svoju novu želju za tim energentima, ostaje da se vidi.

Da se energetski odnosi izgleda ipak još zatežu, svedoči jučerašnje obaveštenje italijanske kompanije „Eni” o daljem snižavanju „Gaspromovih” dnevnih isporuka prirodnog gasa za trećinu, odnosno na 21 milion kubnih metara. Prethodnih dana iz Sibira su na Apeninsko poluostrvo, u jeku velikih suša i nestašica, stizala oko 32 miliona kubnih metara sibirskog gasa, jer je sredinom juna priliv prepolovljen.

Vrh političke piramide EU uveliko je na nogama, najavljujući vanredne samite o energetskom snabdevanju unije (20. i 27. jula) i neprestano preteći sopstvenoj privredi i stanovništvu novim drakonskim merama štednje energije već od ovog leta. „Odnedavno se kraće tuširam”, otkrio je ovih dana Robert Habek, nemački vicekancelar i ministar ekonomije. Habek je proteklog vikenda javno priznao da nema ideju hoće li Nemačka od 21. jula uopšte imati na raspolaganju ruski gas. Ne bi me čudilo da (Rusi) izmisle neki novi „mali tehnički detalj” pa onda produže remont. Suočavamo se sa situacijom bez presedana – sve je moguće. Može se desiti da gas 21. jula ponovo poteče, možda i više nego pre. Može biti i da od gasa ne bude ništa”, procenio je Habek u izjavi za nemački državni radio.

U slučaju prekida isporuka ruskog gasa u drugoj polovini 2022. šteta za nemačku privredu iznosila bi oko 195 milijardi evra, stoji u istraživanju Poslovnog udruženja VBV u Bavarskoj. „Ukoliko skroz ostanemo bez ruskog gasa, rezerve će potrajati mesec-dva”, ocenjuje Klaus Miler, šef nemačke regulatorne energetske agencije. Moraćemo da načinimo teške društvene izbore, već najavljuje Habek.

U međuvremenu, i zvanični Pariz je skeptičan u vezi s tim šta će se dogoditi „gasnog dana ’de’”. „Treba da se spremimo za odsecanje snabdevanja ruskim gasom. Danas to je najizgledniji scenario”, izjavio je francuski ministar finansija Bruno le Mer.

Pročitajte još:

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.