Mediteranska ishrana podmlađuje mozak za čak 9 meseci

Razlika između onoga kako se pojedinac oseća, i koliko godina ima je razlika između biološke i hronološke starosti. Istraživanja pokazuju da je biološka starost tela mnogo više od osećaja, jer se znaci starenja mogu naći duž DNK, urezani na krajevima hromozoma, ili u lošijim vezama u mozgu.

Dok sve veći broj istraživanja sugeriše da bi biološko starenje izazvano stresnim događajima moglo biti reverzibilno, nova studija pokazuje da poboljšanje ishrane može biti jedna od najjednostavnijih opcija za popravljanje stanja organizma, bez obzira na godine. Upravo jedno takvo istraživanje je dokazalo da je mozak ispitanika pokazivao da je 9 meseci mlađi u poređenju sa očekivanom starosti mozga, a sve zbog konzumiranja mediteranske ishrane, prenosi Sajens alert (Science alert).

Ovo istraživanje o uticaju hrane na starost mozga, obihvatalo je 102 ispitanika i sprovedeno je Izraelu. Ispitanicima je urađen skener glave na početku i nakon 18 meseci prilagođene ishrane. Takođe, uz snimke su bili dostupne i informacije o aktivnosti jetre, nivou holesterola i telesnoj težini. Ispitanici su bili podeljeni u tri grupe – jedna grupa je imala mediteransku ishranu sa puno orašastih plodova, ribe i piletine umesto crvenog mesa; druga je jela u okviru mediteranske ishrane uz neke dodatake kao što je zeleni čaj za polifenolima; a treća je pratila opšte smernice za zdravu ishranu.

Procene starosti mozga zasnivale su se na algoritmu koji je napravljen na osnovu prikupljenih informacija prilikom skeniranje mozga oko 300 ljudi, pri čemu je model tačno predviđao starost posmatranjem snimaka i istinske hronološke starosti.

Tokom istraživanja, ispitanici su u proseku izgubili 2 do 3 kilograma, a samo 1 posto izgubljene telesne težine doveo je do toga da je mozak učesnika izgledao skoro 9 meseci mlađe od njihovog hronološkog uzrasta.

„Naša studija naglašava važnost zdravog načina života, koji u održavanju zdravlja mozga uključuje smanjenu konzumaciju prerađene hrane, slatkiša i pića“, kaže glavni autor i neuronaučnik Gidon Levakov.

Ipak, trebalo bi imati u vidu da je većina učesnika, muškaraca, popunjavala onlajn ankete o svojoj ishrani i životnim navikama, što može značiti da neke informacije mogu biti ulepšane ili da se nekih detalja nisu setili. Takođe, učesnici su kao deo ispitivanja, dobili besplatno članstvo u teretani.

Neka od prethodnih istraživanja su otkrila kako dobre masti mediteranske dijete deluju na ćelijskom nivou. Ali je takođe dokazano da postoje razlike u tome ko će se ovoj dijeti i prikloniti. Navodi se da su ljudi sa dobro plaćenim poslovima i visokim obrazovanjem mogli da priušte kupovinu velike količine ribe i integralnih žitarica, pa su oni i imali veća poboljšanja u kardiovaskularnom zdravlju.

Pročitajte još:

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.