Bačko Podunavlje – Dragulj severozapadne Vojvodine

VOJVODINA – Bačko Podunavlje, rezervat biosfere smešten na severozapadu Vojvodine, čini fascinantno područje koje čuva ostatke nekadašnjih prostranih plavnih predela Podunavlja. Prostire se na impozantnoj površini od 176.635 hektara i obuhvata opštine Sombor, Apatin, Odžake, Bač i Bačku Palanku.

U srcu ovog rezervata biosfere pronaći ćete četiri zaštićena područja, među kojima se ističu Specijalni rezervati prirode Gornje Podunavlje i Karađorđevo te površine kojima upravlja JP „Vojvodinašume“. Bačko Podunavlje je jedinstveni predeo izuzetne biološke raznovrsnosti, obiluje prirodnim staništima kao što su prostrane plavne livade, šume, ade, rukavci i peščane rečne obale.

Foto: Vikipedia/Gzanag/Gornje Podunavlje

Ovo područje je dom za najveći očuvani poplavni kompleks gornjeg toka Dunava u Srbiji i predstavlja jedno od najvećih poplavnih nizina na srednjem delu Dunava. Karakteriše ga specifična kombinacija ekoloških uslova, jer se nalazi u kontakt zoni šumske zone centralne i jugoistočne Evrope, a istovremeno ima karakterističnu hidrološku dinamiku. Ovaj spoj prirodnih faktora, zajedno sa vekovnim ljudskim uticajima, rezultirao je izuzetno bogatom raznolikošću pejzaža, staništa i vrsta.

Foto: Vikipedia/Karađorđevo

Bačko Podunavlje oduševljava spektakularnom florom i faunom. Ono obiluje različitim ekosistemima, uključujući ritske šume i prašume, močvare i ritove, aluvijalne šume, slane stepice, vlažne livade, vodena staništa i meandre. Ovo je prirodno stanište 50 vrsta sisara, 248 vrsta ptica, 50 vrsta riba, 11 vrsta vodozemaca, 9 vrsta gmizavaca i velikog broj beskičmenjaka. Orao belorepan, crna roda, patka njorka, divlja mačka, vidra, jazavac, kao i najveća populacija evropskog jelena u Srbiji samo su delić bogatstva prirode ovog područja.

Foto: wikimedia.commons/Charles J. Sharp/Orao belorepan

Osim bogate faune sisavaca i ptica, Bačko Podunavlje takođe je domaćin impresivnom broju leptira, sa više od 60 vrsta zabeleženih na ovom području. Poplave su od izuzetne važnosti za mrešćenje ribe, što dodatno naglašava ekološku važnost ovog područja. Više od 30 životinjskih vrsta ovog rezervata nalazi se na Preliminarnoj listi flore Srbije, kao prirodnih retkosti. Ovde je zabeleženo više od hiljadu biljnih vrsta, odnosno oko 28% biljnih vrsta flore Srbije.

Foto: Vikipedia/Kalinka_Tamás

Demografski pečat Bačkog Podunavlja je takođe izuzetno zanimljiv, sa prisustvom oko 20 različitih etničkih grupa, među kojima dominiraju Srbi, Mađari i Hrvati. Slovaci, Rusini, Ukrajinci, Bunjevci, Romi i drugi. Ova etnička raznolikost proizlazi iz brojnih kolonizacija tokom vekova. Rezervat biosfere igra ključnu ulogu u očuvanju prirode i promociji održivog razvoja lokalnih zajednica a ekonomske aktivnosti većine stanovnika uključuju poljoprivredu, šumarstvo i industriju.

Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ je 14. juna 2017. godine, zasluženo upisan na Svetsku listu rezervata biosfere od strane Međunarodnog koordinacionog saveta UNESKO programa „Čovek i biosfera“. Ovo je drugi rezervat biosfere u Srbiji pored rezervata „Golija-Studenica“, što je od velikog značaja za zemlju, jer ovaj program ne samo da promoviše koncept održivog razvoja, već i praktično demonstrira da je održivi razvoj ostvariv u praksi.

Foto: Vikipedia/Kalinka_Tamás

 

Rezervat biosfere koji će obuhvatiti područje kroz Srbiju, Hrvatsku, Mađarsku, Austriju i Sloveniju, poznat kao „Evropski Amazon“, biće dug neverovatnih milion hektara prirode i predstavljaće jedno od najvrednijih i najvećih zaštićenih područja u Evropi. Bačko Podunavlje, kao deo ovog rezervata biosfere, postaće važan deo ovog impozantnog područja koje će biti nadaleko poznato.

Ovo će omogućiti svetu da sazna o bogatstvu prirode i biodiverzitetu koje se krije u ovom delu Srbije, istovremeno doprinoseći očuvanju ovih dragocenih ekosistema za buduće generacije. Bačko Podunavlje je ponos Srbije, čuvajući dragocene ekosisteme, retke vrste i bogatu kulturnu baštinu. Ovo područje nudi ne samo prirodnu lepotu, već i priliku za promišljanje o održivom suživotu čoveka i prirode, čineći ga draguljem Severozapadne Vojvodine.

Foto: Wikipedia/Isiwal/Evropski jelen

Pročitajte još:

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.