Zrenjaninsko Narodno pozorište organizuje besplatnu „Školu za publiku“

ZRENJANIN – Narodno pozorište „Toša Jovanović“ po drugi put organizuje edukativni program namenjen publici i onima koji to nisu, a želeli bi nešto da nauče o pozorištu, pod nazivom „Škola za publiku“ autorke dr LJubice Ristovski.

U trajanju od 8 nedelja, svakog utorka, biće održano ukupno 16 besplatnih časova na kojima će uz autorku i gostujuće predavače/umetnike polaznici učiti o pozorištu, njegovim elementima i kako da gledaju predstavu.

Na kraju, svaki polaznik dobija diplomu „diplomirani gledalac“, ali i pogodnosti za dalje posećivanje pozorišta.

„Počev od 26. marta, svakog utorka od 17 sati na Kamernoj sceni biće održan dvočas za 25 polaznika. Kako je broj mesta ograničen, a program zahteva posvećenost u sticanju novih znanja, molimo da zainteresovani budu brzi u prijavljivanju i istrajni u učenju. Škola za publiku je poklon pozorišta, jer je mart pozorišni mesec – 20. mart Svetski dan pozorišta za decu i mlade, 27. mart Svetski dan pozorišta“, poručili su ovim povodom iz zrenjaninskog pozorišta.

Svi zainteresovani mogu da se prijave na adresu info@tosajovanovic.org.rs do 25. marta 2024.

 

 

PROGRAM

Ciljevi: animacija i edukacija publike, povećanje interesovanja za pozorište, povećanje broja publike, podizanje nivoa znanja postojeće pozorišne publike…. Animacija kao obrazovno-kulturna aktivnost postavlja zahtev za razvijanjem potrebe za produbljivanjem znanja i razvijanjem senzibiliteta. Animacija je jedan od najpogodnijih oblika rada sa publikom. „Škola za publiku – Diplomirani gledalac“ spada u grupu edukativne animacije i odvijaće se po unapred osmišljenom nastavnom programu.

Realizacija: škola će trajati dva meseca, po dva časa spojena nedeljno. Na kraju se dobija diploma o završetku kursa i naziv diplomirani gledalac.

 

Teme

26.3.2024.  – O predstavi uopšte

Predstavljanje Plana i programa rada škole, časovi, predstavljanje predavača i sl.

Šta je to pozorišna predstava, šta sve sadrži pozorišna predstava, koje umetnosti su zastupljene u njoj, žanrovi, i sl.;

 

– Pozorišna režija

Kompozicija predstave, ritam i tempo predstave, akcenti i pauze, atmosfera i dinamika, podela uloga, glumačke kreacije, važnost delova i linija zbivanja, muzika, dekor, kostim, osvetljenje, problemi žanra i stila predstave, rediteljska/glumačka predstava, rediteljsko čitanje, šta znači kad predstava uzleti;

 

– Dramski autor, dramaturg, dramaturg predstave

Dramski proces, opšta konstrukcija drame, konstrukcija dramske scene, konstrukcija dramske replike, ritam dramskog dela, dramsko delo danbas, šta je to čvrst komad, drama kao scenski materijal, osnovne karakteristike dramatizacije proznih i drugih dela za scenu;

 

– Gluma

Fahovi, male i velike uloge, scenska radnja, govor, glumačka kreacija, partner na sceni, scenski zanat, radnja glumca, uobrazilja, scenska pažnja, emocionalno pamćenje, glavni zadatak i osnovna radnja, odnosi, prilagođavanje, svakodnevni trening, scenska tehnika glumca, imitacija, šmiranje, improvizacija, akrobatika,

 

– Kostomografija i scenografija

Scenski prostor, značenja prostora u dramskom delu, rediteljsko čitanje, značenje prostora u izražajnom dejstvu predstave, dramaturški oblici prostora, scenografija kao stvaranje prostora, funkcija scenografije, dramaturška značenja predmeta u scenskom prostoru,  tekst i podtekst scenografije, novi odnosi u između publike i scenskog prostora. Dramaturške osobenosti otvorenog scenskog prostora, međuzavisnost scenografije i kostimografije. Od odeće do scenskog kostima, glumac i kostim, procenjivanje kostima, analitičnost kostimografa, anatomija kostima, način nošenja kostima, otkrivalačka uloga scenskog kostima, tradicionalna i savremena funkcija kostima, stvaralačka načela kostimografije, scenska šminka i frizure, uzajamnost kostimografije i scenografije

 

– Ples, scenski pokret, scenske borbe

Ples ili koreografija u predstavi, koreografisana predstava, osobenosti scenskog pokreta, telo kao izvor rada, dramaturgija scenskog pokreta glumaca, scenski pokret pojedinca, scenske borbe, i sl.

 

– Muzika

Muzika kao primenjena umetnost, vizuelizacija muzike, zvuk kao dimenzija slike i pokreta, mjuzikl, opereta, šansona, zvuk kao prirodan akustički element, komponovanje muzike za predstavu, izbor muzike.

 

– Analiza jedne odgledane pozorišne predstave

 

21.5.2024. Završni čas uz dodelu diploma

 

 

 

 

 

 

Pročitajte još:

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.