logo transparend vojvodina uzivo

Starčevo: Održana projekcija istorijskih dokumentarnih filmova prof. dr Mirče Marana

STARČEVO – Projekcija istorijskih dokumentarnih filmova o Jakobu Henemanu i Vršcu u poslednjem austro-turskom ratu i film o Feliksu Milekeru, kustosu i publicisti održana je sinoć u galeriji starčevačkog muzeja.

Govorio je autor, prof. dr Mirča Maran.

Osim najavljenih filmova emitovan je i trejler za serijal od četiri nastavka filmova – serija o banatskom razbojnicima namenjeno televizijskom emitovanju. Za prve dve epizode je scenario napisao prof. dr Maran.

Prof. Maran je govorio o svakom od svojih filmskih ostvarenja, a na kraju odgovarao na pitanja publike.

 

Prof. dr Mirča Maran (Foto: Dom kulture Starčevo)

 

O filmovima:

Publika je prvo pogledala film „Jakob Heneman i Vršac u poslednjem austro-turskom ratu 1788-1791” u produkciji Centra za banatske studije iz Vršca.

Radi se o napadu Turaka na Vršac koji se desio 1788. i o vrlo inventivnom načinu dela građana Vršca da odbrane grad, služeći se lukavstvom. Vođa te grupe građana koja je odbranila grad od Turaka je bio Jakob Heneman, lokalni zanatlija, koji je za svoje zasluge u odbrani VRšca nakon rata dobio od cara plemićku titulu za sebe i za svoju porodicu.

Drugi film koji je publika pogledala je “Film o Milekeru” u produkciji Ars Kod, udruženja iz Vršca.

 

Foto: Dom kulture Starčevo

 

Srećko — Feliks Mileker (Vršac, 14. januar 1858. Vršac — Vršac, 26. april 1942) bio je srpski učitelj, kustos, istraživač i publicista. Mnogo je doprineo formiranju muzeja u svom rodnom gradu i kao pionir te oblasti na našim prostorima muzeologiji uopšte. Mileker 1921. počinje sa objavljivanjem serije malih monografija o prošlosti Banata i njegovoj kulturnoj istoriji pod nazivom Banater Bücherei. Ove sveske su izdavane sve do 1942, a ukupno je objavljeno 73 broja, od kojih je sam Mileker napisao 59. Rezultati Milekerovih radova su na nivou svoga vremena i u skladu sa tadašnjim normativima i dostignućima nauke.

Muzej koji je osnovao i vodio od samog početka pa do svoje smrti izgradio je kao istraživačku ustanovu sa bogatim zbirkama, naročito arheološkom koja zauzima značajno mesto na jugu Karpatskog basena, pa je stoga često u središtu pažnje arheologa širom Evrope.

 

Foto: Dom kulture Starčevo

 

Pročitajte još:

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.