Digitalna ekonomija: Šta je BLOCKCHAIN?

Kriptovalute kao što su Bitcoin i Ethereum pokreću se tehnologijom koja se zove blockchain.

U svom najosnovnijem smislu, blockchain je lista transakcija koje svako može da vidi i verifikuje. Bitcoin blockchain, na primer, sadrži zapis svakog puta kada je neko poslao ili primio bitkoin. Kriptovalute i blockchain tehnologija koja ih pokreće omogućavaju prenos vrednosti na mreži bez potrebe za posrednikom kao što je banka ili kompanija za kreditne kartice.

Skoro sve kriptovalute, uključujući Bitcoin, Ethereum, Bitcoin Cash i Litecoin, obezbeđene su putem blockchain mreža. Što znači da se njihova tačnost stalno proverava ogromnom količinom računarske snage.

Lista transakcija sadržanih u blockchain-u je fundamentalna za većinu kriptovaluta jer omogućava bezbedna plaćanja između ljudi koji se ne poznaju bez potrebe da prođu kroz verifikator treće strane kao što je banka.

Zbog kriptografske prirode ovih mreža, plaćanja putem blockchain-a mogu biti sigurnija od standardnih transakcija debitnih/kreditnih kartica. Na primer, kada plaćate bitcoin, ne morate da dajete nikakve osetljive informacije. To znači da postoji skoro nula rizika da vaše finansijske informacije budu kompromitovane, ili da vaš identitet bude ukraden.
Blockchain tehnologija je takođe zanimljiva jer ima mnogo načina da se upotrebi osim za kriptovalute. Blockchain se koristi za istraživanje medicinskih dostignuća, poboljšanje tačnosti zdravstvenih zapisa, pojednostavljenje lanaca snabdevanja i još mnogo toga.

Foto:unsplash.com

Koje su prednosti blockchain-a?

Globalni su: što znači da se kriptovalute mogu brzo i jeftino slati širom planete.

Povećavaju privatnost: plaćanja kriptovalutama ne zahtevaju od vas da uključite svoje lične podatke, što vas štiti od hakovanja ili krađe vašeg identiteta.

Otvoreni su: pošto je svaka pojedinačna transakcija na mrežama kriptovaluta javno objavljena u obliku lanca blokova, svako može da je pregleda. To ne ostavlja prostor za manipulaciju transakcijama, promenu ponude novca ili prilagođavanje pravila u toku igre. Softver koji čini jezgro ovih valuta je besplatan i otvorenog koda, tako da svako može da pregleda kod.

Foto:unsplash.com

Kako funkcioniše blockchain?

Zamislite lanac koji biste mogli koristiti za brodsko sidro. Ali u ovom slučaju, svaka karika u lancu je komad informacija koji sadrži podatke o transakcijama. Na vrhu lanca vidite šta se dogodilo danas, a kako se krećete niz lanac, vidite starije i starije transakcije. A ako ga pratite sve do sidra na dnu mora, videćete svaku pojedinačnu transakciju u istoriji te kriptovalute. Što blockchain-u daje moćne bezbednosne prednosti: to je otvoren, transparentan zapis celokupne istorije kriptovalute. Ako neko pokuša da manipuliše transakcijom, to će dovesti do prekida veze i cela mreža će videti šta se dogodilo.

To je, ukratko, objašnjeno blockchain.

Drugi način na koji ljudi često opisuju blockchain da je to knjiga (ponekad ćete čuti termine „distribuirana knjiga“ ili „nepromenljiva knjiga“), koja je slična bilansu stanja banke. Poput glavne knjige banke, blockchain prati sav novac koji teče u, iz i kroz mrežu.

Ali za razliku od bankarskih knjiga, kripto blockchain ne održava nijedan pojedinac ili organizacija, uključujući banke i vlade. U stvari, uopšte nije centralizovan. Umesto toga, obezbeđen je velikom “peer-to-peer” mrežom računara koji koriste softver otvorenog koda. Mreža stalno proverava i obezbeđuje tačnost blockchain-a.

Odakle dolazi nova kriptovaluta? Otprilike svakih deset minuta u slučaju bitkoina novi deo informacija o transakciji (ili novi blok) se dodaje u lanac postojećih informacija. U zamenu za doprinos svoje računarske snage održavanju blockchain-a, mreža nagrađuje učesnike malom količinom digitalne valute.

Kripto blok lanac se distribuira preko cele mreže digitalne valute. Nijedna kompanija, država ili treća strana ne kontrolišu to; i svako može da učestvuje.

Foto:unsplash.com

Ko je izmislio blockchain?

Osoba ili grupa koja koristi ime Satoši Nakamoto objavila je belu knjigu na mreži u kojoj se objašnjavaju principi koji stoje iza nove vrste digitalnog novca pod nazivom Bitcoin krajem 2008. Svaka kriptovaluta od tada je evolucija ideja izloženih u tom radu.

Nakamotov cilj je bio da stvori digitalni novac koji bi omogućio onlajn transakcije između dva stranca bilo gde u svetu bez potrebe za trećom stranom kao što je kompanija za kreditne kartice ili procesor plaćanja kao što je PayPal u sredini.

Ovo je zahtevalo sistem koji bi eliminisao problem „dvostruke potrošnje“, gde bi osoba mogla koristiti isti novac više puta. Rešenje je mreža koja stalno proverava kretanje Bitcoin-a. Ta mreža je blockchain.

Svaka Bitcoin transakcija se čuva i verifikuje od strane globalne mreže računara van kontrole bilo koje osobe, kompanije ili zemlje.

Baza podataka koja sadrži sve te informacije naziva se blockchain. Bitkoin se „rudari“ preko te ogromne, decentralizovane (takođe poznate kao peer-to-peer) mreže računara, koji takođe stalno proveravaju i obezbeđuju tačnost blockchain-a. U zamenu za doprinos svojoj računarskoj moći blockchain-a, rudari su nagrađeni malim količinama kriptovalute.

Svaka pojedinačna bitcoin transakcija se odražava u knjizi, sa novim informacijama koje se povremeno skupljaju u „blok“, koji se dodaje svim blokovima koji su bili ranije.

Kolektivna računarska snaga rudara se koristi da bi se osigurala tačnost sve veće knjige. Bitcoin ne može postojati odvojeno od blockchaina; svaki novi bitkoin se beleži na njemu, kao i svaka sledeća transakcija sa svim postojećim novčićima.

Foto:unsplash.com

Kakva je budućnost blockchain-a?

Ispostavilo se da je blockchain ideja platforma na kojoj se može izgraditi veliki broj aplikacija. To je još uvek nova tehnologija koja se brzo razvija, ali mnogi stručnjaci opisuju potencijal blockchain-a da promeni način na koji živimo i radimo kao potencijalnim javnim internet protokolima kao što je HTML imao u ranim danima “World Wide Web-a”.

Blok lanca Bitcoin Cash i Litecoin funkcionišu na veoma sličan način kao originalni Bitcoin blockchain. Ethereum blockchain je dalja evolucija ideje distribuirane knjige, jer za razliku od Bitcoin blockchain-a nije dizajniran samo za upravljanje digitalnim novcem. Zamislite Ethereum blockchain više kao moćnu i veoma fleksibilnu računarsku platformu koja omogućava koderima da lako grade sve vrste aplikacija koristeći blockchain.

Na primer, zamislite dobrotvornu organizaciju koja želi da šalje novac hiljadu ljudi svakog dana tokom godinu dana. Sa Ethereumom, za to bi bilo potrebno samo nekoliko redova koda. Ili ste možda programer video igara koji želi da kreira predmete poput mačeva i oklopa kojima se može trgovati van same igre? Ethereum je takođe dizajniran da to uradi.

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.