Fazan – sitna divljač čija brojnost opada

Fazan (Phasianus colchicus) je veoma rasprostranjena ptica širom sveta iz roda Galliformes i među najpopularnijim je predstavnicima, takozvane, sitne divljači.

Poreklo fazana je iz Srednje Azije, ali je još pre mnogo vekova, tačnije u periodu antičkog Rima, prenet u Evropu. Što se tiče staništa fazana, ova ptica najčešće naseljava predele oko rečnih obala, često šumarke i njive na kojima može naći dovoljnu količinu hrane.

Izgled fazana se dosta razlikuje kad su u pitanju mužjaci i ženke. Što se mužjaka tiče, oni su uglavnom dužine od 50 do 90 cm i to sa sve repom (rep je kod fazana dosta dugačak, i neretko možete videti fazana koji ima rep veličine polovine ukupne dužine tela). Perje mužjaka je uglavnom braon boje, dok je glava karakteristične zeleno–plave. Oko očiju postoje pera crvene boje, a oko vrata se kod nekih podvrsta može naći i manji prsten koji je bele boje. Ženeke su mnogo manje od mužjaka i imaju drugačiju, sivu boju. Zbog toga što se mužjaci često love, imamo statistiku da na pet do šest ženki ide samo jedan mužjak.

Foto: Pixabay

Fazani se gnezde na zemlji u periodu od aprila pa sve do juna. Parenje fazana počinje negde sredinom marta. Ženka može da snese od osam pa do preko 12 jaja na kojima leži četiri nedelje. Jaja polaže u ranije pripremljenom gnezdu koji se nalazi u zemlji. Mali fazani se osamostaljuju posle deset nedelja.

Fazan nije dobar letač i lete na relativno kratkim relacijama, ali zato je karakteristično da na zemlji dosta brzo trče.

Ishrana fazana se uglavnom sastoji od biljaka, pa su na njihovom meniju vrhovi žitarice, potom deteline, pupovi, bobice, često semenke. Međutim, nije isključena ni ishrana insektima, crvima, žabama, poljskim miševima, puževima… Uz hranu, ove životinje uzimaju i sitne kamenčiće koji im u stomaku služe za varenje hrane, odnosno mlevenje.

Životinje koje predstavljaju pretnju fazanima, odnosno one koje ih najčešće love su uglavnom lisica, mačka, jastrebovi. Sa druge strane, životinje kao što su svrake i kune mogu da napadnu samo mlade fazane. Takođe imamo i životinje koje pljačkaju gnezda ovim životinjama, a to su uglavnom ježevi, pacovi i divlje svinje.

Foto: Pixabay

Leto je najbolje godišnje doba za fazana jer može dobro da se uklopi sa okolinom pa ga ostale grabljivice teško uočavaju. Zimi, kad opadne svo lišće, fazan ne može tako dobro da se kamuflira, te ostaje na milost i nemilost ostalih predatora.

Prirodna staništa fazana su prilično raznolika, tako da se mogu naći od nizijskih šuma pa sve do visokoplaninskih šuma i visoravni. Naseljava gotovo sva lovišta u našoj zemlji.

Kad je lov u pitanju, fazan se uglavnom lovi psima ptičarima. Postoje tri načina lova ove ptice, a to su: prigonom, pogonom kao i kružnim lovom. Prema Zakonu o lovstvu, za odstrel fazana koriste se puške sačmarice. Za odstrel fazana dopušteni prečnik sačme iznosi 3-3,5 mm. Najveća dopuštena daljina gađanja iznosi 40 m.

Nažalost, poslednjih nekoliko godina populacija fazana se smanjuje, uglavnom zbog gubitka staništa i prekomernog lova. Smatra se da je oko 80 odsto fazana, koji se ulove staro samo nekoliko meseci, tako da nema svoje potomstvo. Nepovoljni vremenski uslovi, intenzivno gajenje kultura i korišćenje pesticida su, takođe uzroci smanjivanja njihove brojnosti. Iz tog razloga je kod nas veoma razvijen sistem veštačkog uzgoja fazana i potom njihovo puštanje u lovište kao odraslih ptica.

Pročitajte još:

 

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.