Dušan Pejin iz Čonoplje u devetoj deceniji priprema doktorsku disertaciju

dusan-pejin-čonoplja
SOMBOR/ČONOPLJA – Da su godine samo broj i da želja za usavšavanjem ne poznaje granice, dokazuje primer životne priče Dušana Pejina iz Čonoplje, koji u dvevetoj deceniji života priprema doktorsku disertaciju koju je, kao i sve ranije stručne radove, napisao na klasičnoj pisaćoj mašini.

Dušan se ceo svoj život usavršavao, a za pojedine ideje, koje je realizovao kao patente, primio je više značajnih priznanja. Istim stopama krenuo je i Dušanov sin, koji je završio tri fakulteta.

Obrazovanje, usavršavanje, znanje i pedantnost životni je moto vremešnog Dušana Pejina iz Čonoplje. U osamdesetoj je magistrirao, a u 85 godini života priprema doktorsku distertaciju iz poljoprivrede, po čemu će se u našoj zemlji, a i šire, verovatno izdvojiti kao rekorder.

„Značaj setve kukuruza na promenljivim dubinama to je moj doktorski rad, odnosno tema mog doktorskog rada. Ja sam osamdeset posto sve odradio i sve napisao, ali nisam išao godinu dana kod mog mentora zbog korona virusa, bojim se da odem… Ne služim se računarom, radove pišem na pisaćoj mašini. Imam dve pisaće mašine, jednu za latinicu, a jednu za ćirilicu. Dao sam obe pisaće mašine na servis, jer će mi trebati za dalji rad”, kaže Dušan Pejin.

Ponosan na četiri indeksa i tri diplome sa osnovnih, master i magistarskih studija novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, Dušan kaže da je i njegov sin, imenjak, krenuo sličnim stopama.

„Imam tri završena fakulteta, jer naš posao kojim se bavimo je tražio znanje, stručnost i tako sam jedan po jedan završavao, pa su došla onda do kraja sva tri. Magistrirao sam na poslednjem fakultetu, koji sam završio”, priča sin Dušan.

„Ja sam četvrta generacija Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Prvo sam bio dve godine na Univerzitetu u Beogradu, odnosno bio sam u Zemunu, pa posle na novosadski i tako sam nastavio dalje. Upisao sam magistarske strudije sa temom “Ishrana krava muzara po određenim nivoima suvih repinih rezanaca”, a u to vreme su suvi repini rezanci bili višak, nije ih hteo niko kupovati“, dodaje Dušan.

Ako smo išta naučili od ovog vremešnika, to je da od svojih snova i ideja nikad ne treba odustjati. Savez pronalazača Srbije dodelio je ranije Dušanu srebrnu medalju za patent „Ekološka kutija”(za uništavanje pacova koji održavaju vrstu), a to su priznanje „Mihajlo Pupin“ i nagrada „Nikola Tesla“ sa Međunardonog festivala inovacija.

Pročitajte još:

 

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.