Da li nečija visina može uticati na njegovu zaradu i na koji način?

Istraživači procenjuju da je svaki dodatni centimetar povezan sa povećanjem godišnjeg prihoda od 1,30%. Čuveni NBA trener Red Auerbah je jednom rekao: „Ne možete učiti visinu“.

Ovo se, naravno, odnosilo na sport u kojem je određena visina i te kako potrebna. Ali, Forbs je postavio i pitanje: Zašto visoki ljudi uživaju ekonomsku prednost u odnosu na niže kolege, i to u industrijama u kojima visina ne bi trebalo da utiče na nečiji radni učinak?

Jedno od aktuelnijih istraživanja, koje se pojavljuje u časopisu PLoS ONE, možda daje odgovor na to pitanje.

Naime, tim naučnika predvođen Junom Vangom sa Narodnog (Ženmin) univerziteta Kini, u Pekingu, ispitao je podatke uzete od preko 3.500 odraslih Kineza, kako bi testirao da li je njihova visina pozitivno povezana sa njihovim godišnjim prihodom – i, ako jeste, da li je za to kriva genetika.

Zanimljivo je da su pronašli dokaze koji podržavaju prvu tvrdnju, ali ne i drugu.

– Razlike u prihodima povezane sa nečijim fizičkim izgledom – kao što su visina, stas, indeks telesne mase i izgled lica – motivisale su veliki broj studija koje nastoje da identifikuju osnovne uzročne mehanizme – navode istraživači i dodaju „ovaj rad koristi nedavne podatke iz Kine da pokaže da je visina tela zaista povezana sa većim primanjima“.

Tačnije, istraživači procenjuju da je svaki dodatni centimetar povezan sa povećanjem godišnjeg prihoda od 1,30%.

Drugim rečima, osoba koja je visoka oko 167 cm i zarađuje 50.000 USD godišnje, očekivala bi da zaradi oko 2.000 USD više ako je visoka 170 cm i čak 4.000 USD više ako ima metar i 72 cm.

Važno je reći da ova procena pretpostavlja da su i drugi faktori povezani sa potencijalom zarade — na primer, pol, starost, godine školovanja i lokacija. Ali, evo gde stvari postaju još zanimljivije.

Istraživači su koristili genetsko testiranje da bi ispitali da li se uticaj visine na prihod može objasniti nečijim genima ili – da li drugi faktori kao što su društvene percepcije (dominacija, samopouzdanje, itd.) i uticaji okoline (rana ishrana, nega…) mogu biti odgovorni za stvaranje ovog efekta.

Otkrili su da su genetski markeri povezani sa većom visinom takođe povezani sa drugim prednostima, uključujući veću kognitivnu sposobnost i manji rizik od depresije.

Drugim rečima, iako postoji argument da viši ljudi zarađuju više novca zbog svog talenta i da je diskriminacija na osnovu visine „ekonomski racionalna“, uprkos svojim negativnim društvenim implikacijama, malo je verovatno da genetika sama to može da objasni.

Umesto toga, autori favorizuju objašnjenje „ranog okruženja“, tako da ljudi koji odrastaju u zdravim, konstruktivnim okruženjima postaju viši, pametniji i uspešniji od onih koji odrastaju u siromašnom, destruktivnom okruženju.

Pročitajte još:

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.