Cvetanje lipe jedan od “najnovosadskijih” događaja u gradu

Lipa, Zmaj Jovina ulica, izvor Vojvodina uživo
NOVI SAD – Naš grad je poznat po mnogim lokalizmima, posebnim, neobičnim, istorijskim mestima, ali i po nezaboravnom mirisu lipe u Zmaj Jovinoj ulici početkom juna meseca. Zmajeve dečje igre i miris lipe su nezamenjivi sinonimi za Novi Sad. 
Lipa, Zmaj Jovina ulica, izvor Vojvodina uživo
Lipa, Zmaj Jovina ulica, izvor Vojvodina uživo

Veliki broj ljubitelja sedenja u baštama tokom juna meseca bira baš kafiće u centru grada, kako bi sedeli pod debelim ladom i slatkim mirisom koji se pruža sa drveća lipe. Novi Sad ima veliki broj stabala ovog drveta, a nekada se njihov najveći broj nalazio u centru grada i na naselju Telepu. Danas najviše stabala lipe imaju Limani i Novo naselje.

Novosadski parkovi, takođe imaju veliki broj starih stabala lipe koji šire svoj miris baš ovih dana, praveći “najnovosadskiji” doživljaj svim posetiocima.

Lipa, Zmaj Jovina ulica, izvor Vojvodina uživo
Lipa, Zmaj Jovina ulica, izvor Vojvodina uživo

Koliko je lipa važna za Novi Sad i njegovu istoriju, pa i prepoznatljivost, govori i podatak da je pre 139 godina otvorena kafana “Lipa” u Miletićevoj ulici, nekadašnjem Lebarskom sokaku, koja i danas postoji. U Miletićevoj ulici, broj sedam,u kafani, restoranu “Lipa” gde su se tokom istorijskih perioda smenjivali slavni gosti, u bašti se nalazilo drvo Lipe. Ta kafana je važila za purgersku kafanu gde su rado zalazili oficiri, lekari, profesori, činovnici i bogatiji trgovci.

I čuveni Novosadski kantautor Đaorđe Balašević pevao je o lipi, a možba najlepši stihovi koji opisuju jedno drvo nalaze se u pesmi “Jednom su sadili lipu”:

Ko nije drvo razumeo prvo
Pa tek onda sadio
Taj nije ništa uradio
I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad

Lipa, Zmaj Jovina ulica, izvor Vojvodina uživo
Lipa, Zmaj Jovina ulica, izvor Vojvodina uživo

Stari Sloveni smatrali su lipu za sveto drvo, a verovali su da ima moć da ih zaštiti od zla i uroka.

Stari Sloveni su živeli u lipovim šumama, a može se zaključiti da su, pre prelaska na hrišćanstvo, poštovali božanstvo šume i na taj način bili povezani sa lipom. Prema predanju, stari sloveni imali su obrede prinošenja žrtve upravo ovom drvetu, a u lipovim šumama sakupljali su med i vosak. Običaj obožavanja lipe, kod Slovena se zadržao i nakon što su napustili staru domovinu, pa se su se nakada grančice lipe stavljale pod krovove kuća, kao zaštita od gromova i požara. Ustalilo se verovanje da lipa ”brani od zla i uroka” .

Cvetovi lipe se beru u junu, a karakteriše ih predivan i opojan miris. Treba ih brati prepodne, pre jakog sunca, a zatim staviti da se suše na provetreno mesto i čuvati na tamnom i hladnom mestu. Cvet lipe sadrži preko 1% flavonoida, oko 10% sluzi, leukoantocijanidine i etarsko ulje, navodi Institut „Dr Josif Pančić“. Čaj od cvetova lipe se koristi se za skidanje kilograma, kao i za ublažavanje simptoma prehlade, gripa i drugih infektivnih oboljenja disajnih puteva.

Ova vest je deo projekta “Novi Sad na dlanu” koji je sufinasirao Grad Novi Sad. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Grada Novog Sada koji je dodelio sredstva.

Pročitajte još:

 Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Search
Close this search box.