5 iznenađujućih načina kako letnje računanje vremena utiče na organizam

Kada svakog proleća pomerite sat unapred za jedan sat za letnje računanje vremena ne samo da se osećate umorno -sve veći broj istraživanja ukazuje da to takođe utiče na vaše telo na druge iznenađujuće i negativne načine. ​

Naime, nije iznenađenje da je za mnoge pomeranje sata unapred u proleće je najstrašnija promena. Prosečna osoba ima oko 40 minuta manje spavanja u ponedeljak nakon „prolećnog pomeranja” na letnje računanje vremena. Ova promena, navode stručnjaci, pokvari unutrašnji sat što može negativno uticati na zdravlje na načine na koje niste svesni. Neurolog Džoelin Čeng, navodi da je svetlost najmoćniji regulator cirkadijalnog ritma. Kada promenimo izloženost svetlosti koju dobijamo ujutru i noću, dešava se promena koja nosi potencijalno štetne zdravstvene posledice i posledice u stvarnom životu.​

Gubitak jednog sata možda ne izgleda kao velika stvar, ali „zaista može imati značajan uticaj na naše opšte zdravlje i dobrobit”. Kako piše sajt AARP, istraživanje iz 2020. koje je sprovela Američka akademija za medicinu spavanja pokazalo je da bi 63 odsto odraslih radije eliminisalo sezonske promene vremena.​ U jesen govorimo o „dobijanju” jednog sata sna, ali većina i dalje doživljava gubitak vremena spavanja te noći i narednih dana jer se probude ranije, imaju više problema da zaspu ili se probude tokom noći. Takođe, stručnjaci navode koje sve promene mogu da budu posledica promene računanja vremena.​

1. Veći rizik od srčanog i moždanog udara

Letnje računanje vremena uzima danak u pogledu zdravlja srca. Jedno istraživanje pokazalo je povećanje broja srčanih udara za 24 odsto u ponedeljak nakon početka letnjeg računanja vremena, a postoje i navodi da je rizik od moždanog udara osam procenata veći u dva dana nakon promene vremena. ​

Pored toga, broj ljudi hospitalizovanih sa atrijalnom fibrilacijom ili A-fibrilacijom — najčešćim tipom nepravilnog otkucaja srca — raste u danima nakon prolećne promene vremena, prema analizi 6.089 pacijenata koji su primljeni u Medicinski centar Montefiore u Njujorku iz 2020. godine.

2. Loše donošenje odluka

Naučnici odavno znaju da nedostatak sna može uticati na razmišljanje i donošenje odluka. Studije takođe pokazuju da je veća verovatnoća da će ljudi koji nemaju dovoljno sna rizikovati i praviti greške.

To može objasniti zašto dolazi do porasta medicinskih grešaka, povreda na radnom mestu i olupina automobila nakon što su ljudi resetovali satove u proleće. Naime, nedostatak sna uklanja funkcije frontalnog režnja u našem telu – to je deo mozga koji nas drži pod kontrolom i da radimo stvari koje ne bi trebalo da radimo i zato što manje spavate veća je verovatnoća da ćete se prepustiti impulsima i manje je verovatno da ćete doneti dobre odluke.

3. Poteškoće sa fokusom

Nedostatak sna negativno utiče na pamćenje, raspon pažnje i fokus, pokazuju istraživanja.

„Kada spavamo, mnogo kritičnih zadataka se dešava u našem mozgu“, kaže Melisa Lipford, doktor medicine, neurolog i specijalista za spavanje na klinici Majo dodajući da je ljudska potreba dobar dubok san da bismo sledećeg dana mogli da obavljamo više zadataka.

4. Promene apetita

Možda ćete se osećati gladnije nego inače nedelju dana nakon promene vremena, zbog čega je veća verovatnoća da ćete se prejedati, kažu stručnjaci.

To je delimično zato što obroke jedete sat vremena kasnije nego što ste navikli da ćete početi da osećate glad sat vremena pre uobičajenog vremena za obrok. Ali to je takođe i zbog fluktuacije nivoa hormona u vašem mozgu. Čak i mali nedostatak sna povećava hormon grelin – koji vas čini gladnim – i potiskuje hormon leptin, koji vam pomaže da se osećate zadovoljno nakon što jedete.

5. Iritacija

Već znate da kada ste umorni, vaše raspoloženje je narušeno. Istraživanja pokazuju da je teže regulisati emocije kada se niste dobro naspavali. Osećate se razdražljivo, nestrpljivo i veća je verovatnoća da ćete pucati na sve oko sebe. ​

Da biste što lakše dočekali ove promene, prilagođavajte se unapred. U danima koji prethode promeni vremena, idite u krevet oko 15 ili 20 minuta ranije svake noći. Čim se probudite, pokušajte da izađete napolje – jutarnje svetlo će poslati snažan signal za buđenje vašem mozgu i pomoći u resetovanju vašeg unutrašnjeg sata. Takođe, stručnjaci savetuju da ne pijete kafu posle 14 časova.

Tagovi:

0 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Pročitajte još: