Žeželj: Stalna podrška jačanju vojvođanske privrede

Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu 19. septembra raspisao je konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu nove opreme za mala i srednja preduzeća u 2021. godini u vrednosti od 263 miliona dinara.

Podrška je namenjena firmama za kupovinu nove opreme neophodne za realizaciju investicionog projekta, odnosno za početak, unapređenje ili povećanje obima proizvodnje čija neto nabavna vrednost ne može biti niža od 4 miliona dinara bez uračunatog PDV-a i pratećih troškova, a rok za podnošenje prijava na konkurs traje zaključno sa utorkom 12. oktobra ove godine, računajući i taj dan. Sprovođenje ovog konkursa povereno je Razvojnoj agenciji Vojvodine.

– Očekujemo da će kao i na prethodnim konkursima biti velika tražnja, a ono što mogu obećati jeste da će kriterijumi koji su javni biti i ispoštovani i da će svako ko zaslužuje na kraju dobiti sredstva. Naša procena je da će četrdesetak firmi dobiti ovu pomoć – izjavio je Dnevnik, direktor Razvojne agencije Vojvodine je Nikola Žeželj.

Podrška iz Japana

U Razvojnu agenciju Vojvodine iz Japana je stigla sanitarna inspektorka koja će u naredne dve godine, koliko je planirano da provede u Novom Sadu, sa zaposlenima u RAV-u obilaziti proizvođače hrane koji su naslonjeni na poljoprivredu po Vojvodini kako bi im kroz savetodavni rad pomogli da podignu kvalitet usluga.

– Ideja nam je da tridesetak preduzeća u naredne dve godine prođe kroz naš sistem podizanja standarda – ističe Nikola Žeželj.

– Kada smo počeli 2018. godine imali smo svega 100 miliona dinara za te namene, a prijava je bilo koje su ukupno potraživale dve milijarde dinara. Prijava koje su prošle tražene kriterijume je bilo u ukupnom iznosu 1,2 milijarde tako da je svaki 12. dobio novac. U narednom konkursu smo imali 200 miliona, tada je zahteva bilo za oko 700 miliona, a oko 25 procenata prijavljenih je dobilo novac. Videćemo kako će sada izgledati, ali je važno da je porasla količina sredstava koja se izdvaja za ove namene – navodi direktor Razvojne agencije Vojvodine.

Oni koji budu izabrani na konkursu moraće da dostave bankarsku garanciju na osnovu koje RAV prebacuje novac u iznosu do 50 odsto ukupne cene mašine. Kada se kupovina obavi, predstavnici RAV dolaze da provere li je to ta mašina za koju su na osnovu predračuna dobili novac, obeležava se i stavlja pravo zaloga na tri godine i vraćaju bankarsku garancu. Time je preduzeće obavezano da u naredne tri godine kupljenu mašinu koristi, čime se istovremeno i štiti novac poreskih obveznika u Vojvodini, pojašnjava Nikola Žeželj.

On je izrazio uverenje da će konkurs za opremu raspisivati i u 2022. godini, ali da će za sada privremeno biti obustavljen konkurs za nova radna mesta, jer je bilo ozbiljnih apmlituda s brojem zaposlenih i u firmama koja su dobila sredstva za zapošljavanje.

– RAV konstantno radi istraživanja i komunicira s velikim brojem privrednih subjekata na treritoriji Vojvodine. Radimo tomesečna istraživanja. Pokazalo se da skoro četvrtina onih koji su odgovorili na naš upitinik kaže da su im neophodna sredstva za kupovinu nove opreme. Nekih 14-15 odsto kažu da su im neophodna sredstva za podršku prilikom rekonstrukcije, izgradnje ili nadogradnje objekata, a onda da su im potrebna sredstva za nastup na međunarodnim sajmovima ili na pronalaženju kupaca. Zahvaljujući tim podacima pokušavamo da definišemo meru da oni koji već uzimaju kredite da bi izgradili svoj proizvodni pogon dobiju beskamatni kredit, odnosno da pokrajinske institucije vrate sredstva koja bi oni plaćali kao kamatu – najvljuje Nikola Žeželj.

Dodaje i da oko konkursa za opremu, može za određene delatnosti u kojima vojvođanske kompanije mogu biti konkurentnije na međunarodnom tržištu da, uz novac za opremu, dobiju i uslugu mentoringa koji će pomoći da se bolje organizuju.

– Pokušavamo da naše privrednike izvedemo u inostranstvo i nađemo im tamo poslovne partnere, a pokušavamo i da dođemo kod njih kući, da ih pripremimo i da zajednički tražimo za njih partnere, za svaku pojedinačnu firmu. S tim u vezi Razvojna agencija Vojvodine organizuje i „Dane dobavljača“. Prošle godine nisu održani zbog epidemijskih mera, a ove godine prebačeni su na digitalne formate i od marta do juna održano je četiri „Dana dobavljača“ na kojima su povezivani mali domaći proizvođači najviše u sektoru hrane sa trgovinskim lancima iz Srbije i regiona. Svaki region i država imaju svoje specifičnosti, a Vojvodina ima izuzetno razvijenu prehrambenu proizvodnju i preduzeća koja proizvode kvalitetnu robu – ističe Žeželj.

Nakon godinu dana pauze, uslovljene epidemijom koronavirusa i otkazivanjem brojnih programa, Razvojna agencija Vojvodine ponovo je prisutna na sajmovima.

– Od 11. do 13. oktobra nastupamo na sajmu nekretnina i investicija “Ekspo real” u Minhenu. Na tom sajmu nastupiće osam naših gradova sa svojim projektima i ponudom investicionih potencijala. Taj sajam je za nas značajan, jer smo prvi put kada smo nastupili na tom sajmu uspeli da dođemo u kontakt s japanskim “Nidekom” koji će, nadamo se, imati najznačajniju investiciju u Novom Sadu i Srbiji otkako je krenuo novi investicioni ciklus – kaže Žeželj.

Drugi sajam je „Tuto fud“ u Milanu koji se održava od 22. do 26. oktobra i tu će RAV nastupiti s kompanijama koje se bave organskom proizvodnjom.

Sa Republikom Srpskom na zajedničkom poslu
Razvojna agencija Vojvodine i Razvojna agencija Republike Srpske potpisale su sredinom ove godine sporazum o saradnji koji obuhvata razmenu iskustava i znanja, što podrazumeva da zaposleni iz obe agencije idu u Republiku Srpsku odnosno u Vojvodinu na nekoliko dana kako bi bili uključeni u posao i naučili nešto novo, jer su se u dosadašnjem delovanju dve razvojne agencije bavile različitim temama i imaju jedni od drugih šta da nauče.

– Na predstojećim sajmovima će nam biti kolege iz Republike Srpske. Vodimo ih i u Minhen i u Milano da vide kako to izgleda, a očekujem da će Vojvodina i Republika Srpska definisati zajednički nastup na sajmovima. Da li će to biti zajednički nastup na jednom štandu, ili ćemo biti jedni do drugih to su tehnička pitanja, ali je namera da nakon 2022. godine zajednički nastupamo na sajmovima po Evropi – naglašava Žeželj.

– Sa sobom vodimo šest kompanija. Želeli smo da okupimo proizvođače koji neće kokunrisati sa istom robom kao Italijani ili Španci, već da na tom sajmu za evropsko tržište hrane predstavimo proizvođače organskih proizvoda od malina, aronije, pečuraka… Iako ne spada u ovu kalendarsku godinu, već u februaru 2022. predviđen je nastup na sajmu voća i povrća „Frut loyistik“ u Berlinu, gde u kontinuitetu nastupamo – ističe Žeželj.

Jedan od važnih koraka koje žele da preduzmu na povezivanju proizvođača poljoprivrednih proizvoda i prodajnih lanaca.

– U budućnosti želimo da se bavimo proizvođačima koji imaju kvalitetnu robu a ne žele ili nisu u stanju da razvijaju sopstveni bend, pa da počnemo za njih da organizujemo sajam robnih marki, kako bi svoj proizvod koji je kvalitetan, a nema ime, da u saradnji s trgovinskim lancima ili nekom drugom firmom, pod njihovom robnom markom proizvode svoje proizvode.

Aleksandar Savanović

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.