Zelena ekonomija u Glogonju znači nešto drugo

U kraju oko Pančeva povrtari ove godine trljaju ruke jer je cena kupusa i tri puta veća nego što su se mogli nadati.

Južnobanatsko selo Glogonj jedno je od mesta koje se kandiduje da bude srpska „prestonica povrća“. Domaćinstvu Antić povrtarstvo je dopunska delatnost, a na svom imanju od 200 ari kod Pančeva uzgajaju kupus i krompir. Ove godine „bog ih je pogledao“ i što se tiče roda u sušnom letu, i što se tiče cene kupusa.

Ove godine povrtar Živan Antić očekuju da će imati tri vagona po lancu zemlje (30 tona na 57 ari), što bi dalo prinos od oko 53 tone po hektaru. Za plasman je „zadužena“ zelena pijaca u Pančevu, gde drže godišnje mesto.

Cena kakvu nisu ni sanjali

Što se tiče cena povrtarskih kultura ove godine, proizvođači mogu da budu zadovoljni. Za razliku od prethodne kada je zbog korone ostalo neprodatog kupusa.

– Kupusu je sad cena fenomenalna. Dostizao na pijacama i do 100 dinara za kilogram, u septembru a na veliko je 70 do 80 dinara. Nerealno je očekivati da će tolike cene ostati, jer ove godine je bila suša pa ga manje ima, ali i sa 20 do 30 dinara proizvođač dobro prođe – zadovoljan je Antić.

Kao i kod Antića i u Glogonju kao poljoprivredna kultura dominiraju kupus i krompir, bez obzira na to kako se kreću cene na tržištu.

– Ranije sam radio više a danas koliko stignem od svakodnevnog posla u gradu. Krenuo sam pre dvadeset godina sa 15 ari a danas već imamo 200 – kaže Živan, povrtar u duši a inače viljuškarista u jednoj zemunskoj firmi.

Kaže da su krompir u kupus dugo zastupljeni u Glogonju.

– Malo ko ovde želi da proba nešto drugo, mada se radi i luk, brokoli, spanać… ali sve na manjim površinama. Sada imamo i folije koje nam pomažu kod mraza, uvežbali smo se u ovome i niko ne želi da ništa menja – objašnjava Antić, koji je imao „izlete“ i u papriku.

Kupus, kao kultura koja nije mnogo zahtevna, ovde ratarima lepo vraća uloženo. Živan se već godinama drži sorte „bravo“.

– Samo da se gleda da ga ne napadne crv i moljac i sve je u redu. Ovaj jesenji je otporan na druge bolesti, više nego onaj letnji, ni đubrenje nije problem, samo još vode mu treba a i toga ovde ima na dubini od dvanaest metara. Za sađenje imam mašinu, tako da ni za to nema problema – napominje Antić.

Troškovi gajenja kupusa nisu veliki, kaže Antić, a najveći trošak je seme. U avgustu treba izdvojiti para i za dodatnu radnu snagu, kada se rasađuje i plevi Ali uz gotovo svakodnevni rad na polju, “kad i koliko se može od posla”, Živanu povrće donosi dobru zaradu i on je zadovoljan i kupusom i sobom.

Tagovi:

Pročitajte još:

Search
Close this search box.