Zašto nam se boja glasa menja kako starimo

Nije misterija da starenje utiče na svaki deo našeg tela, ali ono nije jedini razlog zašto nečiji glas – čak i profesionalnih pevača – može zvučati sasvim drugačije tokom godina. Profesor anatomije Adam Tejlor sa Univerziteta u Lankasteru objašnjava kako se naš glas menja kako starimo.

Zvuk našeg glasa

Glasne žice proizvode zvuk našeg glasa. Nalaze se u larinksu, delu respiratornog sistema koji omogućava prolaz vazduha iz grla u pluća. Kada vazduh izlazi iz pluća i prolazi kroz larinks, izaziva vibriranje glasnih žica – proizvodeći zvuk.

Glasne žice se sastoje od tri glavna dela: vokalnog mišića, vokalnog ligamenta i sluzokože (koja sadrži žlezde) koja ih pokriva. Ovo održava površinu vlažnom i štiti je od oštećenja.

Takođe postoji oko 17 drugih mišića u larinksu koji mogu promeniti položaj i napetost glasnih žica – i na taj način menjajući proizvedeni zvuk.

Pre puberteta, postoji vrlo mala razlika u zvuku koji proizvode glasne žice. Ali tokom puberteta, hormoni počinju da deluju. Ovo menja strukturu larinksa – čineći „Adamovu jabučicu“ istaknutijom kod muškaraca – i dužinu glasnih žica. Nakon puberteta, kod muškaraca su oko 16 milimetara, a kod žena 10.

Foto: Pixabay

Glasne žice su takođe 20-30 odsto tanje nakon puberteta. Ove kraće, tanje glasne žice su razlog zašto žene obično imaju viši glas od muškaraca.

Čak i nakon puberteta, hormoni mogu uticati na glas. Na primer, ženski glas može zvučati drugačije u zavisnosti od faze njenog menstrualnog ciklusa – pri čemu je najbolji kvalitet glasa u fazi ovulacije. To je zato što žlezde proizvode najviše sluzi tokom ove faze, dajući glasnim žicama njihovu najbolju funkcionalnu sposobnost.

Istraživanja takođe pokazuju da žene koje uzimaju kontraceptivne pilule pokazuju manje varijacije u kvalitetu glasa jer pilula zaustavlja ovulaciju.

S druge strane, hormonske promene tokom predmenstrualne faze ometaju glasne žice, čineći ih čvršćim. Ovo može objasniti zašto su operskim pevačicama šezdesetih bili ponuđeni „dani milosti“ kako bi se osiguralo da ne oštete svoje glasne žice. A pošto su glasne žice žena tanje, postoji veća verovatnoća da će pretrpeti štetu od prekomerne upotrebe.

Sve stari

Kao i kod skoro svakog drugog dela tela, glasne žice stare. Ali ove promene možda neće biti tako primetne za sve.

Kako starimo, larinks počinje da povećava sadržaj minerala, čineći ga čvršćim i sličnijim kostima nego hrskavici. Ova promena može početi da se dešava već u vašim tridesetim – posebno kod muškaraca. Ovo čini glasne žice manje fleksibilnim.

Mišići koji omogućavaju kretanje glasnih žica takođe počinju da se troše (kao i drugi naši mišići) kako starimo. Ligamenti i tkiva koja podržavaju glasne žice takođe gube elastičnost, postajući manje fleksibilni.

Takođe postoji smanjenje funkcije plućnih mišića, smanjujući snagu vazduha koji se izbacuje iz pluća da bi stvorio zvuk. Broj žlezda koje proizvode zaštitnu sluz takođe se smanjuje, uz smanjenje sposobnosti kontrole larinksa.

Način života je jedan od faktora koji utiče na glas

Dok glasne žice stare uglavnom istom brzinom kod većine ljudi, mnogi faktori životnog stila mogu povećati rizik od njihovog oštećenja – i tako mogu promeniti način na koji vaš glas zvuči.

Pušenje, na primer, izaziva lokalizovanu upalu, povećanu proizvodnju sluzokože, ali može i da isuši površine sluzokože. Alkohol ima sličan efekat. Vremenom, ovi faktori mogu oštetiti glasne žice i promeniti zvuk glasa.

Foto: Envato

Neki lekovi bez recepta i lekovi koji se izdaju na recept takođe mogu da promene glas – kao što su steroidni inhalatori koji se koriste za laringitis. Razređivači krvi takođe mogu oštetiti glasne žice i izazvati stvaranje polipa, zbog čega glas zvuči hrapavo ili promuklo. Relaksanti mišića takođe mogu dovesti do iritacije i oštećenja glasnih žica zbog leka koji dozvoljava da se želudačna kiselina ispere nazad u larinks. Srećom, iritacija i promene izazvane ovim lekovima obično nestaju nakon prestanka upotrebe.

Još jedan faktor životnog stila može biti prekomerna upotreba, što se obično vidi kod pevača i drugih ljudi koji mnogo koriste svoj glas tokom posla, kao što su nastavnici i fitnes instruktori. Ovo može dovesti do neuobičajenog stanja zvanog Reinkeov edem, koji takođe može biti uzrokovan pušenjem. Reinkeov edem uzrokuje oticanje tečnosti u glasnim žicama, menjajući visinu glasa – često ga čini dubljim.

U ekstremnim slučajevima Reinkeovog edema, potrebna je operacija za drenažu tečnosti. Ali u većini slučajeva, odmor i izbegavanje nadražujućih materija (pušenje i alkohol) su korisni, dok govorna i jezička terapija takođe može da se pozabavi promenom boje glasa.

Održavanje kvaliteta glasa

Iako ne možemo pomoći nekim promenama koje se s godinama dešavaju na našim glasnim žicama, možemo da zadržimo neke od naših vokalnih kvaliteta i sposobnosti kroz kontinuiranu upotrebu. Ovo može objasniti zašto, u mnogim slučajevima, pevači pokazuju znatno manje promene glasa sa godinama od onih koji ne pevaju.

Svakodnevno pevanje ili čitanje naglas može dati glasnim žicama dovoljno vežbanja da uspori njihovo propadanja.

Briga o svojim glasnim žicama je takođe važna. Održavanje hidratacije i ograničavanje unosa alkohola i duvana može pomoći u sprečavanju visokih stopa opadanja i oštećenja.

Pročitajte još:

 

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.