Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Svetog Vasilija Ostroškog. Njegove mošti čuvaju se u manastiru Ostrog u Crnoj Gori i mesto su hodočašća za vernike svih religija.
Sveti Vasilije Ostroški je rođen kao Stojan Jovanović u selu Mrkonjići, u hercegovačkom Popovom Polju, 1610. godine.
Zamonašio se u trebinjskom manastiru Uspenija Presvete Bogorodice i kao monah ubrzo se pročuo zbog svog podvižničkog života, a kasnije je izabran i posvećen za episkopa zahumskog i skenderijskog.
Kao arhijerej, živeo je u manastiru Tvrdoš. Kada su Turci razorili Tvrdoš, svetitelj se preselio u manastir Ostrog, gde je nastavio svoj opasni podvižnički život.
Praznik koji nema običaje
Na ovaj veliki praznik i crveno slovo u crkvenom kalendaru ne obavljaju se nikakvi običaji niti rituali. Na praznik Svetog Vasilija jedino što bi trebalo da uradite jeste da se iskreno pomolite čudotvorcu – veruje se da će svaka iskrena želja iz dubine srca biti ispunjena.
Ne mogu se izbrojati razna čudesa, koja je Gospod preko Svetog Vasilija učinio i koje svakim danom čini i pokazuje nad svakim onim koji dolazi i traži pomoć od Gospoda posredstvom ovog velikog svetitelja.
U februaru 1942. godine, za vreme bombardovanja manastira Ostrog, jedna granata iz nemačkog brdskog topa udarila je u kameni zid iznad Gornjeg manastira, razbila vrata na crkvici Časnog Krsta, ali nije eksplodirala.
Granata se od pada razbila na dvoje. Stručnim ispitivanjem kasnije je utvrđeno da je granata bila sasvim ispravna. Veruje se da Svetitelj to nije dopustio. Ova granata se i danas čuva u Gornjem manastiru.