Stručnjaci upozoravaju da bi neka područja Bliskog istoka uskoro mogla da budu u opasnosti, dok bi neka područja Kine, Brazila i Sjedinjenih Američkih Država mogla da budu ugrožena u budućnosti.
Velike zemljine površine uskoro bi mogle da budu toliko vruće da će ljudi koji žive na tim podrućjima umirati u roku od nekoliko sati na otvorenom, upozorili su naučnici na osnovu rezultata nedavnih studija.
Cold kills more than warming by a large amount. More food from more co2 is good not bad. You’ve offered no evidence the climate isn’t changing for the better.
— Robb (@robbswallace) March 7, 2025
S obzirom na to da se rekordne temperature beleže gotovo svakog meseca, stručnjaci upozoravaju da bi velika područja Zemlje zbog velike vrućine mogla da postanu opasna za ljude.
Ovaj januar bio je najtopliji na svetu do sada, uprkos pomeranju ka vremenskom obrascu La Ninja, koji je trebalo da rezultira hladnijim vremenom.
Umesto toga, januarske temperature produžile su seriju izuzetnih vrućina, pri čemu je 18 od poslednjih 19 meseci imalo prosečnu globalnu temperaturu višu od 1,5°C u odnosu na predindustrijsko doba. Naučnici su rezultate opisali kao „iznenađujuće“.
Uticaj sve ekstremnijih temperatura na ljude mogao bi na kraju dovesti do toga da delovi trenutno nastanjivih područja postanu toliko nepodnošljivi da ljudi jednostavno neće moći da žive tamo zbog vrućine.
Neki stručnjaci upozoravaju da bi neka područja Bliskog istoka uskoro mogla biti u opasnosti, dok bi neka područja Kine, Brazila i Sjedinjenih Američkih Država mogla da budu ugrožena u budućnosti.
Ovakvi preokreti mogli bi da dovedu do masovnih migracija, pa čak i da izazovu ratove zbog resursa kao što su voda i hrana, kako su upozorili stručnjaci.
We are heading towards a 2.7 C world in which
Arctic Ocean would be ice free in summer,
Area of permafrost would be half of what it was in preindustrial times, leading to an additional 117 Gt C in the form of c02 and methane released to atmosphere, creating a feedback loop of… pic.twitter.com/TCcdS0jqyk— GO GREEN (@ECOWARRIORSS) March 2, 2025
Environmentalni naučnik Ajden Karon poručio je da su upozoravajući znakovi ekstremnih vrućina već prisutni.
„Delovi Južne Azije, subsaharske Afrike i Bliskog istoka, na primer Dubai u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, suočiće se sa nekim od najgorih uticaja klimatskih promena u obliku još gorih indeksa ekstremnih vrućina“, rekao je Karon za Yahoo News.
Rekordne toplotne talase u maju 2024. godine zabeležili su i Indija i Pakistan – temperature u ovim državam su dostigle čak 50° Celzjusa.
„Život na otvorenom biće, praktično, nemoguć“
„Sve ovo postaće još gore“, objasnio je Karon, pa nastavio:
„Nju Delhi je bio posebno pogođen ekstremnom vrućinom. Veoma lako možemo da vidimo indekse vrućine u ovom delu sveta, koji će učiniti život na otvorenom praktično nemogućim do kraja veka. Ovaj problem će biti prisutan i u Americi, na primer Čikagu, kojio postaje zona sa ekstremnim vrućinama“.
🚨 A severe heatwave is expected in North India & Pakistan from this weekend, temperatures likely to cross 50°C in Pakistan. Further extending towards India, New Delhi will also be near 46-48°C next week. TC people residing in North. pic.twitter.com/M28D5aMKoR
— Mumbai Rains (@rushikesh_agre_) May 21, 2024
Neka od najnaseljenijih područja na svetu u Africi i Jugoistočnoj Aziji su najugroženija.
Prethodna istraživanja su pokazala da bi jemenski gradovi kakav je Hudajde mogli da imaju čak 56 dana godišnje s nepodnošljivim vrućinama, dok bi u Adenu bilo slično čak 34 dana.
Džeda u Saudijskoj Arabiji imala bi 37 dana, Lahore u Pakistanu 24, dok bi Dubai imao 20 dana, a Nju Delhi šest.
„Već u Iraku i Siriji, suše su povezane s pojačanim socijalnim napetostima i masovnim migracijama. Do 2050. godine, delovi Bliskog istoka mogli bi da se suoče s čak 30 odsto manje padavina, što bi nekad plodna područja pretvorilo u pustinje“, istakao je Karon.
„Ovi ljudi neće ostati i umreti, oni će migrirati na sever. Veoma lako možemo videti kako se dragoceni resursi poput čiste vode i plodnog zemljišta pretvaraju u povod za borbu“, rekao je Karon.
Bitka za čistu vodu i plodno zemljište
Ljudi mogu da prežive veoma visoke temperature, i iznad 50° Celzijusa, kada je vlažnost niska, ali pri visokoj vlažnosti ne možemo da preživimo ni 35°C duže vreme, jer nema načina da se ohladimo znojenjem.
U takvim, ekstremnim uslovima, čak i najsposobniji ljudi mogu da umru u roku od nekoliko sati.
U narednim decenijama, merenje koje se naziva „temperatura vlažnog termometra“ – najniža temperatura do koje objekat može da se ohladi kada vlaga ispari – moglo bi postati ključno za određivanje koja područja naše sve toplije planete će biti nastanjiva.
Brutal heatwaves ongoing simultaneously.
Mexico City (Tacubaya Observatory) yet again breaks its heat record (34.7°C). Data since 1877 and sits 2,309m above sea level.
India is breaking records in the north-east while the north-west is reaching 50°C.
More records will fall. pic.twitter.com/rruZ8DFri5
— Scott Duncan (@ScottDuncanWX) May 26, 2024
Temperatura vlažnog termometra meri se uzimanjem temperature sa termometra prekrivenog vlažnom krpom, koja je obično malo hladnija od „suve temperature“.
Ovo omogućava istraživačima da izračunaju da li ljudi mogu da znoje pri takvim temperaturama: ako voda isparava, termometar se hladi, tako da su temperature „vlažnog termometra“ niže od „suve temperature“.
Klimatolog dr Dženifer Brendon, osnivač „Wild Beacon Consulting“, rekla je za Yahoo News: „Kada govorimo o područjima koja će biti previše vruća da bi bila nastanjiva, često gledamo ono što nazivamo ‘temperatura vlažnog termometra“. U suštini, ona meri kako se naše telo hladi znojenjem. Zamislite da izađete iz vruće tuš kabine. Ako je soba hladna, brzo se ohladite. Ako je soba vruća i vlažna, ohladićete se mnogo sporije“.
Prema njenim rečima, „strah u svetu koji se zagreva je da se naše telo nikada neće potpuno ohladiti, pa rizici od toplotnog udara i iscrpljenosti usled vrućine rastu kako temperatura vlažnog termometra raste“.
„Najviša temperatura vlažnog termometra koju ljudi mogu preživeti je 35°C oko šest sati. Mesta za koja se predviđa da će biti najugroženija zbog te vrućine i postati nenastanjiva su Južna Azija, Persijski zaliv i Crveno more oko 2050. godine, a Istočna Kina, delovi Jugoistočne Azije i Brazil do 2070. godine“, navela je dr Brendon.
