U Velikoj Britaniji raste broj radnika sa sindromom „prolongirane bolesti“ – Kako je kod nas?

Broj ljudi u Velikoj Britaniji koji ne rade/ne idu na posao – zbog „dugotrajne bolesti“ – dostigao je novi rekord, pokazuju zvanični podaci.
Kancelarija za nacionalnu statistiku saopštila je da više od dva i po miliona ne radi zbog zdravstvenih problema. Došlo je, naime, do porasta problema mentalnog zdravlja kod mlađih ljudi, rekao je ONS, kao i do pojačanih bolova u leđima i vratu, verovatno zbog rada kod kuće, preneo je Telegraf Biznis.
Takođe, najnoviji podaci o poslovima pokazali su porast broja zaposlenih sa nepunim radnim vremenom, a samozaposleni radnici su pomogli da se poveća stopa zaposlenosti.
Broj slobodnih radnih mesta je ponovo opao, jer su firme „prikočile“ sa zapošljavanjem. Podaci ONS-a sugerišu i da i dalje postoji pritisak na plate, uz povećanje redovnih plata koje, ipak, ne može da prati rast troškova života.
Iz ONS-a kažu da od početka pandemije ima više od 400.000 ljudi van tržišta rada, zbog lošeg zdravlja, i to znači da je oboren rekord. Posebno je zabrinjavajuće što je primetan rast stanja vezanih za mentalno zdravlje, i to mahom kod mladih.
Postoji i sve veći broj ljudi koji imaju, kako objašnjavaju iz ONS-a, „mišićno-skeletne probleme“, ili trpe hronični umor, nastao posle virusa. „Možda je dugotrajan kovid imao uticaja na to“.
Sve u svemu, kako izveštava BBC, stopa zaposlenosti u Britaniji, u periodu od januara do marta, porasla je na 75,9%, a tome su ponajviše doprineli frilenseri ili radnici na part-time poslovima.
Stopa nezaposlenosti je, takođe, blago porasla na 3,9%. Ipak, ONS je saopštio da ove promene znače da je broj onih koji niti rade niti traže posao nastavio da opada. Rast redovnih plata, bez bonusa, u prva tri meseca ove godine iznosio je 6,7%.
Više od 70% ljudi je hronično umorno, što utiče i na posao
 
Sindrom hroničnog umora nije bezazlen, iako zvuči kao neka „opšta pojava“. Ipak, kod osoba koje zaista pogađa, manifestuje se na razne, neprijatne načine: od lakog zamaranja i slabljenja sposobnosti pamćenja, preko osetljivog grla i osetljivih limfnih čvorova, pa do bolova u mišićima i zglobovima (bez otoka i crvenila), glavobolje „nove vrste“, nesanice.
Tu su, svakako, i razni drugi simptomi: bol u grudnom košu, hronični kašalj, dijareja, vrtoglavica, suve oči ili usta, aritmija, bol u vilici, mučnina, jutarnja ukočenost, psihološki problemi (depresija, anksioznost, panični napadi).
Anketa Telegraf Biznisa je pokazala da se i u Srbiji ogromna većina bori sa ovim sindromom, što se svakako odražava i na posao, ali i privatne obaveze.
Rezultati ankete su pokazali da samo 5.68% ljudi nema taj problem (na osnovu preseka stanja 17. maja). Njih 71,59% se izjasnilo da umora oseća konstantno u poslednje dve do tri godine, 13,64% da im je tako ceo život, a 9,09% da osećaju ponekad ili retko.
Uprkos takvim stanjima, studije pokazuju da je većina ljudi sa hroničnim problemom umora ili glavobolje – u stanju da radi, ali je bitno uspostaviti i zdravu, kvalitetnu poslovnu kulturu, tako da se uvede dosta fleksibilnosti.

Pročitajte još:

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još: