Sveta Petka

SRBIJA  – Tradicionalno kraj meseca oktobra donosi Petkovdan, koji se obeležava 27. kao dan pomena Prepodobne mati Paraskeve znane kao Sveta Petka. U velikom broju domaćinstava u Srbiji, Grčkoj i drugim pravoslavnim balkanskim zemljama obeležava se i predstavlja šestu slavu po broju svečara. 

Legenda o životu i čudesnoj moći ove svetice od velikog je značaja i važan je deo srpske kulture i religije. Sveta Petka je poznata kao zaštitnica ženskog roda, ali i dece i starijih osoba i jedna je od najvećih i najznačajnijih svetica, o kojoj legendu znaju i poštuju čak i narodi koji ne pripadaju hrišćanstvu.

Ova slavna svetiteljka bila je srpskog porekla, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića. Rođena krajem X veka nove ere u gradu Epivatu između Silinavre i Carigrada, roditelji Svete Petke bili su imućni i pobožni hrišćani. Nakon rane smrti roditelja  zamonašila u crkvi Svete Sofije u Carigradu, gde je dobila i drugo ime “Paraskeva”. Izabrala je usamljenički život koji je provodila u Jordanskoj pustinji. Pod starost, javio joj se jednom anđeo božiji i rekao joj: “Ostavi pustinju i vrati se u tvoje otečestvo, potrebno je da tamo predaš svoje telo zemlji, a dušom da se preseliš Gospodu. “.

Sveta  Petka posluša glas sa neba, ostavi omiljenu pustinju i vrati se u Epivat, proživivši dve godine u postu i molitvi predla je duh svoj Bogu preselivši se u rajska naselja. Upokojila se u XI veku. Njene čudotvorne mošti prenošene su iz Carigrada u Trnovo, potom ponovo za Carigrad pa u Beograd na molbu kneginje Milice upućene Sultanu. Mošti se sada nalaze u Rumuniji u gradu Jašu.

 

Foto: PrtSc/Youtube

 

Foto: PrtSc/ Youtube

 

Žitije Svete Petke napisao je bugarski patrijarh Jeftimije. Upravo ovo žitije motivisalo je knjeginju Milicu da se zainteresuje za mošti i preuzme ih od cara Bajazita. Službu Svetoj Petki napisao je Griorije Camblak, ovu službu možemo pronaći u štampanom mineju Božidara Vukovića iz 1538. godine.

Svetoj Petki posvećeni su mnogi parohijski i manastirski hramovi. Širom Srbije nalazi se i veliki broj izvora koji su posvećeni Svetoj Petki.

Kapela Svete Petke je podignuta u periodu kada su mošti ove svetiteljke premeštene u Beograd. Izvor Svete Petke nalazi se na kalemegdanskoj tvrđavi u Beogradu, gdje su njene mošti dugo vremena počivale, a po vereovanju ima lekovite moći.

Foto: Wikipedia/vanilica

Mnoštvo je svetitelja božijih koji su ovde na Zemlji zaslužili svojim životom, molitvom i vrlinama carstvo Božije dobivši oreol svetosti u carstvu nebeskom od gospoda Hrista. U pravoslavnoj crkvi postoje različiti činovi svetih. Postoje arhiereji koji su postali sveti i njih nazivamo svetiteljima, imamo svete mučenike Božije koji su svoj život dali za Gospoda Hrista, njih nazivmo mučenicima. Ukoliko su oni bili u svešteničkom činu nazivamo ih sveštenomučenicima. Isto tako, svetu Paraskevu koju danas proslavljamo nazivamo prepodobnom. Prepodobna je jer je svoj život posvetila Bogu, asketskom monaškom životu i kao takva u potpunosti predajući svoj život Gospodu Hristu zaslužila večni oreol i večnu svetlost u carstvu Božijem.

Pročitajte još:

 

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.