Šta su turistički aduti Pčinjskog okruga

Investicije su neophodne u turističkom sektoru u Pčinjskom okrugu ima dosta prirodnih lepota, Vlasinsko jezero, planina Besna Kobila, manastir Prohor Pčinjski kao najstariji i najpoznatiji, Vranjska i Bujanovačka banja, brana Prvonek, ali se o njima još uvek govori kao o potencijalima.

Mitke iz Vranje bolovao je od karasevdah, a do tuj bolest lek nema. Malo je toga sačuvano iz nekadašnje vranjanske varoši, ali, kažu Vranjanci, izgradiće, imaju dug prema Bori.

“Vranje je pokrenulo i potvrđen je urabnistički projekat za izgradnju starog gradskog kompleksa „Borin grad“. To je projekat pokrenut iz razloga što Vranje nema neko očuvano jezgro, koje podseća na ono staro Borino Vranje i koje podseća na gradsku celinu, koja datira s kraja 19. veka, kada je Vranje bilo zanatsko-trgovačka varoš”, kaže Izabela Savić, gradska većnica za kulturu.

Jedino su u Vranjskoj banji dve sprske dinastije Obernovići i Karađorđevići u saglasju. Spojila ih je lekovita voda.

“Ovde dolaze na oporavak i ljudi posle operacije kičme, ugradnje veštačkog kuka, ljudi sa politraumama, posle preloma i zaista mogu da kažem da leči široku paletu bolesti”, navodi dr Slađana Stošić, direktorka Vranjske banje.

Iznad Vranjske banje, uspinje se planina Besna kobila. Na njenim vrhovima ste potpuno mirni.

“Ovde je preko 700 vrsta žbunastih, zeljastih, lekovitih biljaka. Kada govorimo o lekovitom bilju, ovde na ovim prostorima možemo naći kičicu, oman, hajdučku travu, kantarion, majčinu dušicu, kamilicu, a ponajviše ima borovnice”, navodi Nebojša Ristić iz TO Vranje.

Biser pčinjskog kraja je Vlasinsko jezero. Fabrika crvenih krvnih zrnaca, stanište plutajućih tresetnih ostrva.

“Na ovom resetnom ostrvu raste preko 200 biljnih vrsta, koje su karakteristične za tresetišta. Posebno je najpoznatija rosulja, biljka muholovka, mesožderka, koja nedostatak azota i fosfora iz zemlje nadoknađuje, što hvata sitne insekte”, kaže Novica Stojanović, upravnik zaštićenog područja Vlasine.

“Vlasinu moramo da čuvamo, ali Vlasinu moramo i da gradimo. Vlasinu moramo da iskoristimo, ali u skladu sa svim onim što nam definiše zakon i naša uredba, Šta nam je najveći problem? Najveći problem su nam smeštajni kapaciteti. Iskreno verujemo da će uskoro da krene izgradnja kanalizacionog prstena”, kaže Biljana Nikolić, direktorka TO Surdulica.

Ovo je najaveće stanište belih breza u Evropi, posle Sibira. Jedna zanimljiva priča kaže – ove bele breze uvek idu u paru, ako nisu u paru one plaču.

Kažu da su suze bele breze sa Vlasine lekovite. Možda one leče karasevdah ili ga samo pretvaraju u merak, tek vranjanske priče za dušu još uvek odjekuju baba Zlatinom ulicom.

Pročitajte još:

 

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još: