Roditelji najčešće primenjuju ovu metodu pri vaspitanju, a iako deluje dobro ima očajne posledice – umešto uspešnog stvarate iskompleksirano, nesigurno dete!

Za uspeh je neophodna motivacija. A naučiti decu da budu iznutra motivisana lakše je reći nego učiniti, ističe dečji psiholog Tova Klajn, kreatorka i direktorka Barnard centra za razvoj mališana. Kada roditelji pokušavaju da motivišu decu tako što ih entuzijastično bodre ili hvale, oni zapravo mogu da izazovu više štete nego koristi, dodaje ona.

„Preterano navijanje ili preterano hvaljenje je uobičajena greška roditelja. Oni često misle da su ove stvari povezane: „Ako želim da moje dete bude motivisano, moram sam da ga motivišem kako bi došao do te faze. To zapravo nije slučaj. Možda zvuči paradoksalno, ali roditelji će možda morati da se povuku i da smanje bodrenje kako bi zapravo motivisali svoju decu“, ističe dr Klajn.

Evo zašto je tako.

Da, postoji opasnost od preteranih pohvala
Previše pohvala može da negativno utiče na mališane, pokazuju istraživanje – ovo ih može pretvoriti u „zavisnike“ od pohvala koji svoje samopoštovanje vezuju za spoljašnje odobravanje. Takva deca počinju da očekuju otvorene pohvale u svakoj situaciji i veoma su razočarani kada je ne dobiju. Ovo dalje može da dovede do anksioznosti i straha od neuspeha umesto da deca razvijaju otpornost na neuspehe i sposobnost oporavka od istih.

„Deca su po prirodi na početku radoznala i to im pomaže u podsticanju motivacije za isprobavanje novih stvari i prezumanje novih izazova. Ali pohvale i navijanje oduzimaju im radoznalost. Ona se pretvara u stav u kome je glavna preokupacija da li je zadovoljio mamu i tatu. „Da li navijaju za mene?“, „Zašto me ne bodre“, neprekidno se pitaju. Kada deca izgube iz vida da li je aktivnost ili ponašanje samo po sebi nagrađivanje, to zapravo radi na uštrb te unutrašnje motivacije“, ističe Klajn.

Zato je česta preporuka psihologa roditeljima da hvale proces svog deteta, a ne sam rezultat. Deca koja žele da se dobro ponašaju samo da bi bila pohvaljena od strane svojih roditelja mogu da izrastu u odrase jedinke čija je jedina motivacija za visok učinak potencijalno unapređenje ili napredak.

Nasuprot tome, deca koja dobijaju podršku i ohrabrenje da sama traže zabavne izazove za nagrađivanje, od isprobavanja novog sporta do izvođenja naučnog eksperimenta, imaju mnogo veću verovatnoću da će razviti unutrašnju motivaciju neophodnu za uspeh.

Intrinzična motivacija, odnosno ona koja izvor ima u samoj osobi kao odgovor na potrebe pojedinca, povećava našu radoznalost i upornost i vodi ka psihološkom blagostanju i poboljšanju radnog učinka.

Da, svakako i dalje možete pohvaliti svoju decu
Vaša deca i dalje moraju da osećaju da ih podržavate, kaže ova psihološkinja. Samo treba da im dozvolite da preuzmu vođstvo u otkrivanju aktivnosti, hobija i ponašanja koji ih motivišu da uspeju.

„Kako deca rastu stalno razvijaju sopstveni osećaj samog sebe; to znači mnogo istraživanja i isprobavanju novih stvari, a svaki put kada savladaju novu veštinu ili reše težak problem oni se osećaju zaista dobro. „Mogu to! Ja mogu da rešim/shvatim nove stvari! I želim da prihvatim novi izazov“, tako razmišljaju“, dodaje Klajn.

Podsticanje tog osećaja može da pomogne vašem detetu da razvije sopstvenu unutrašnju motivaciju koja će ga navesti da iznova postavlja različite ciljeve i teži uspehu.

Dakle, gde je potrebno usmeriti svoje pohvale? Na metode ili veštine koje deca koriste kako bi rešila problem, kaže psiholog za CBNC. To često znači jednostavno biti prisutan i podržavati; ponuditi ohrabrenje i pomoći svom detetu da se nosi sa prirodnim frustracijama kada pokušava da uradi nešto nepoznato i izazovno. Slično tome, nemojte se plašiti da dozvolite svom detetu da padne pre nego što u nečemu uspe.

Omogućavanje deci da sama isprobaju više strategija za rešavanje problema pomaže im da nauče više i da razviju veću odlulnost, a Klajn kaže da je to mnogo korisnije od fraza kao što su „Ti si najbolji“ ili „Možeš ti to“. Te uobičajene fraze mogu da zvuče posebno irirtantno u trenutku kada su deca već frustrirana.

„Pomagati im sa negativnim emocijama, biti im podrška i utešiti kada su zaista uznemireni što im nešto nije pošlo za rukom… to je ono što im zapravo pomaže da budu naterani da to nešto urade“, zaključuje Klajn.

Pročitajte još:

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.