Prvi telefon i posledice po mozak: Šta kažu psiholozi?

U današnjem svetu, pitanje Kada dati detetu prvi mobilni telefon?“ postalo je nova verzija stare dileme: da li pustiti dete da gleda crtaće dok jede ili ne. Samo što sada, umesto 20 minuta zabave, govorimo o ekranu koji se ne ispušta iz ruku — i koji bukvalno menja način na koji dečji mozak funkcioniše.

Šta se dešava u dečjem mozgu?

Mozak deteta je u razvoju. To znači da nije samo „manji mozak odraslog“, već sistem koji se tek formira, uči da reguliše emocije, pažnju, nagrade i impulse. Psiholozi i neurolozi upozoravaju da preterano korišćenje pametnih telefona u ranom uzrastu može dovesti do:

  • smanjene koncentracije,

  • povećane impulsivnosti,

  • problema sa spavanjem,

  • smanjena tolerancije na dosadu,

  • zavisničkog ponašanja prema dopaminu (nagrada klikom, notifikacijom, lajkom).

U prevodu: što više vremena dete provodi na telefonu, to teže postaje da se fokusira, da se nosi sa neprijatnim emocijama i da razvije „mišiće“ emocionalne samoregulacije.

Ali svi imaju!“ – poznata rečenica?

Da, većina dece danas ima telefon pre desete godine. Ali to što je nešto postalo „normalno“ ne znači da je i zdravo. Psiholozi savetuju da se deci ne daje pametni telefon (sa internetom, društvenim mrežama i aplikacijama) pre 12. godine, a idealno bi bilo oko 13-14, uz strogu roditeljsku kontrolu.

Za mlađe uzraste (6–10 godina), preporučuje se telefon sa ograničenim funkcijamapozivanje, poruke, bez društvenих mreža.

Kako telefon menja ponašanje?

Dete koje је naviklo da dobija zabavu „na klik“ gubi strpljenje za realne životne aktivnosti: čitanje, učenje, razgovor licem u lice. Psiholozi to zovu digitalna desenzitizacija“ – prag dosade se spušta, a potreba za stalnim stimulansom raste. 

Neke od posledica koje roditelji često prijavljuju:

  • „Moje dete se brže iznervira.“

  • „Ne može da se smiri pred spavanje.“

  • „Izgubio/la je interesovanje za knjige i igranje napolju.

Kada i kako uvesti prvi telefon?

Ne postoji magična godina, ali postoje bolji i lošiji momenti. Evo nekoliko smernica psihologa:

Dete treba da zna da telefon nije vlasništvo, već odgovornost.

Pre uvođenja, razgovarajte o digitalnim pravilima, vremenskim ograničenjima i ponašanju na mreži.

Uvedite telefon postepeno, uz roditeljski nadzor, filtrirane aplikacije i ograničeno vreme.

Budite modelako i vi non-stop gledate u ekran, dete će vas samo oponašati.

Telefon nije neprijatelj, ali ni dadilja

Pametan telefon može biti alat, ali deci je, pre svega, potreban kontakt, pokret, slobodno vreme bez ekrana i dosada iz koje se rađa kreativnost. Roditeljima se savetuje da ne popuštaju pod pritiskom okoline, već da odluku donesu pažljivo i uz savet stručnjaka.

Možda je najvažnije pitanje zapravo: Da li želimo da deca budu stalno dostupna — ili stvarno prisutna?

Tagovi:

0 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Pročitajte još: