Priča o najvećem pravoslavnom hramu na Balkanu

SRBIJA – Hram Svetog Save, smešten na Svetosavskom trgu na Vračaru, najveći je pravoslavni hram na Balkanu. Podignut je na mestu gde su spaljene mošti našeg najvećeg svetitelja, Svetog Save, po nalogu osmanskog velikog vezira Sinan paše 1595. godine.

„Svojom arhitekturom Hram Svetog Save u potpunosti sleduje najboljim obrascima pravoslavnog, i naročito srpkog, srednjevekovnog crkvenog graditeljstva. U Hram su na neki način ugrađeni i Studenica i Gračanica, Dečani i Sopoćani i mnoge druge crkve i manastiri. No, kako je srpski narod stajao i opstajao na granici Istoka i Zapada, sjedinio je u svojoj kulturi ponešto od ovih dvaju strana i stvorio tako nešto novo. Preobražena svetosavljem – pravoslavljem srpskog doživljaja i stila, naša kultura se tako izdigla iznad Istoka i Zapada. Hram Svetog Save se, dakle, svojom lepotom i idejom, uzdiže do ove dimenzije…“. – Vladika Stefan Šarić, nastojatelj Hrama Svetog Save

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

O Svetom Savi

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Rastko Nemanjić, rođen 1174. godine, bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje. Izmirio je zavađenu braću, za Srbiju pobeđivao u diplomatskim bitkama i sačuvao je od sukoba. Bio je poštovan i cenjen daleko izvan granica tadašnje Srbije.

Sinan paša je hteo da spali mošti svetitelja na što primetnijem mestu, kako bi što više građana moglo da vidi lomaču i zatraši ih, i upravo je to mesto bilo centar svega, odakle se sve moglo videti.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Hram je prvobitno planiran krajem 19. veka, u vreme kada su mnogi balkanski narodi, koji su stekli nezavisnost od Osmanlija, težili da uspostave čvrst nacionalni identitet.

Kao što je i Katedrala Svetog Aleksandara Nevskog, završena 1920-ih.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Kao i hram Svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji, beogradski hram Svetog Save nastao je po uzoru na Aja Sofiju u Istanbulu.

Podignuta je u 6. veku od strane vizantijskog cara Justinijana i od tada je samostalno definisala vizantijsku i neovizantijsku arhitekturu.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Posebno u vezi sa Aja Sofijom, koja je pretvorena u džamiju 1453. godine, nakon drugog pada Carigrada, kada je Osmansko carstvo osvojilo Vizantiju, je njena upotreba kupola za stvaranje ogromnog centralnog prostora.

Ovo je bila najveća crkva na svetu više od hiljadu godina.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Ali priča o hramu Svetog Save je duga i komplikovana, za razliku od Sagrade familije u Barseloni, koja tek treba da bude završena iako je započeta pre više od sto godina.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Svakako, većina katedrala i velikih građevina kroz istoriju su delo više od jedne generacije.

Naprimer Kelnska katedrala, čija je izgradnja započeta 1248. godine i zaustavljena kasnih 1500-ih; nije završena, prema prvobitnom srednjovekovnom planu, do 1880. godine.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Srbija je stekla nezavisnost od Osmanlija 1867. godine, a 1895. godine – tri veka nakon što su spaljeni posmrtni ostaci Svetog Save – osnovano je društvo koje je finansiralo izgradnju crkve u njegovu čast.

Godine 1905. raspisan je konkurs za potencijalne projekte… Međutim, onda su došli Balkanski ratovi i Prvi svetski rat.

Dvadesetih godina 20. veka došlo je do napretka, mada sporog, kako bi 1935. godine konačno počela izgradnja koja je trajala sve do Drugog svetskog rata, kada ju je nemačka okupacija zaustavila.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Uprkos naporima Srpske crkve, komunistički režim u Jugoslaviji je zabranio izgradnju hrama sve do 1985. godine, kada je njihov stav omekšao, te je nastavljena gradnja po dizajnu arhitekte Branka Pešića.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Hram je izgrađen savremenim građevinskim metodama i materijalima.

Branko Pešić je promenio prvobitni plan iz 30-ih godina 20. veka, kako bi iskoristio novu tehnologiju – konstrukcija hrama je u potpunosti od armiranog betona.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Veliki izazov u ​​izgradnji hrama bilo je podizanje kolosalne kupole na svoje mesto.

Teška je preko 4.000 tona i trebalo mu je četrdeset dana, 1989. godine, da se podigne sa zemlje na mesto gde sada počiva, visoko osamdeset metara.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Unutrašnjost hrama Svetog Save ukrašena je pravoslavnim ikonama, slikama, mozaicima, dok je betonska nadgradnja je u potpunosti transformisana.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Ono što čini hram posebnim jeste kombinacija savremene metode gradnje sa tradicionalnim arhitektonskim dizajnom i zanatskim umećem.

Korišćen je armirani beton – ali su angažovani i vajari i slikari za izradu ikona Svetog Save.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Hram Svetog Save je većim delom završen, spoljašnjost je obložena mermerom i granitom, mada završne obrade mozaika i živopisa u unutrašnjosti tek treba da budu u potpunosti završene.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Zahvaljujući naporima predsednika države, Hram Svetog Save je danas najveći srpski pravoslavni hram i predstavlja najveću pravoslavnu crkvu na Balkanu (drugi po veličini na svetu, posle Hrama Hrista Spasitelja u Moskvi).

Srbija uložila 43 miliona evra za radove na Hramu Svetog Save

Foto: Vojvodina uživo

„Ljudi će moći da ga vide u fantastičnoj lepoti. Postaće jedno od najvećih i najvažnijih mesta okupljanja, kako našeg naroda tako i turista. Dolaziće da vide jer će teško naći ovakvo mesto“, izjavio je Aleksandar Vučić krajem 2020. godine, nakon obilaska radova na izgradnji Hrama Svetog Save u Beogradu.

Foto: Wikimedia.Commons/Petar Milošević

Međutim, Vlada Srbije dodelila je novih 600 miliona dinara krajem 2022. godine, za nastavak izvođenja radova u Hramu Svetog Save u Beogradu, navodi se u rešenju objavljenom u Službenom glasniku.

Hram Svetog Save nije jedini primer novijeg zdanja koji je projektovan tradicionalnim arhitektonskim stilovima, a izgrađen modernim metodama.

Foto: Vojvodina uživo

Druga je Velika džamija Sultana Kabusa u Omanu, čija je izgradnja započeta 1993. godine, a završena 2001. godine.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Ili, Katedrala narodnog spasa u Bukureštu, Rumunija, koja je i dalje u procesu izgradnje. Njena gradnja počinje tek 2010. godine; čineći je već najvišom i najvećom pravoslavnom crkvom na svetu.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Zatim, tu je džamija Ranguni u Iranu, koja je izgrađena ranih 1920-ih za migrante iz Mjanmara koji su tamo došli radi naftne industrije.

Foto: Twitter/The CulturalTutor/@culturaltutor

Iako izgleda staro, izgrađena je od ostataka materijala nastalih od izgradnje rafinerija nafte.

Uz veliku pomoć države, Hram Svetog Save danas dominira panoramom Beograda. Njegova izgradnja, koja je trajala više od jednog veka, prevazišla je mnogobrojne izazove. Izgrađen je savremenim metodama gradnje i tradicionalnim dizajnom. Osim što pleni poglede prolaznika, Hram Svetog Save je primer šta je sve moguće postignuti arhitekturom u 21. veku.

Pročitajte još:

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.