U Beogradu je održana Nacionalna konferencija o značaju zdravog zemljišta za obezbeđivanje dostupnosti hrane u Srbiji, na kojoj su predstavljeni rezultati ispitivanja potencijalno toksičnih elemenata na području zaštićenih područja – Nacionalnog parka „Tara“, u okviru jezera Palić i Ludoš i u okviru zaštićenog područja vodosnabdevanja Gružanskog jezera.
Direktorka Instituta za zemljište Mira Milinković rekla je da su, što se tiče sadržaja opasnih materija, primetili da postoje određene više vrednosti od maksimalno dozvoljenih za sadržaj arsena na području Vojvodine, odnosno Palićkog i Ludoškog jezera, na području Šumadije odnosno Gružanskog jezera, gde je malo povećan sadržaj nikla i hroma, kao i da na području Bajine Bašte postoje određene povećane vrednosti.
– Međutim, ono što je rezultat svih naših istraživanja je da ni na jednom lokalitetu nismo utvrdili da nije potrebno vršiti remedijaciju, već je potrebno u nekim narednim fazama pratiti koji su uzroci zagađenja i pratiti i neke duge parametre. Da li uopšte to zagađenje, taj povećani sadržaj određenih elemenata utiče na ljude, odnosno da li ulazi u lanac ishrane i koliko su ti elementi uošte usvojivi – rekla je Milinković.
Ona je objasnila da su u realizaciji ovog višegodišnjeg projekta Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) učestvovale tri Institucije iz Srbije, i da su ispitivali različite elemente i različite parametre.
Svaka od Institucija je imala svoje zadatke.
– Naša oblast je bila ispitivanje zemljišta i to zemljišta koje je pod različitim katastarskim kulturama, odnosno različitim načinima korišćenja. Zatim smo ispitivali stajnjak i zemljišta koja se nalaze u blizini objekata mehanizacije u okviru farmi. Na svakom području imali smo pet farmi koje su bile ispitivane sa svim parametrima u okviru projekta. Naš zadatak je bio da, prema pravilnicima Srbije, utvrdimo na kojim područjima i da li za određene elemente postoje prekogranične vrednosti sadržaja određenih elemenata – objasnila je Milinković.
Svi rezultati koje su dobili, dodaje, u sinhronizaciji su sa rezutatima koje utvrđuje i Ministarstvo zaštite životne sredine, odnosno Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), i svake godine prati i izveštava o svemu tome.
Nacionalni koordinator FAO Aleksandar Mentov rekao je da je analiza zemljišta ključna sa jedne strane zbog zaštite životne sredine, a da sa druge strane pomaže poljoprivrednicima i u boljim prinosima, ali i da troše mnogo manje inputa.
– Često vidimo da poljoprivrednici potpuno neracionalno koriste đubriva, dodaju tamo gde na primer uopšte nije potrebno da se dodaje. Samim tim je to veći trošak za proizvodnju i naravno veća šteta za životnu sredinu – rekao je Mentov.
Dodaje da ipak postoji ogroman broj poljoprivrednika koji prate pravila dobre poljoprivredne prakse, ali i onih koji prave grešku i nepravilno koriste svoje resurse.
Zato FAO ima stručnjake na terenu i u 10 opština u Srbiji su uspostavili preko 100 oglednih dobara, odnosno oglednih polja na kojima se promovišu dobre poljoprivredne prakse i radi direktno sa poljoprivrednicima.
– Radimo sa poljoprivrednim stručnim službama, udruženjima proizvoiđača, nevladinim organizacijama, tako što uspostavljamo polja na kojima demonstriramo kako se pravilno koristi mehanizacija, demonstriramo nove načine obrade zemljišta koje su takođe ključne da bi se zadržala i vlažnost i hranljive materije tamo gde su najpotrebnije – rekao je Mentov.
Šef odseka za indikatore izveštavanja u okviru SEPA Dragana Vidojević kazala je da realizacijom ovakvog projekta imaju bolji prikaz stanja zemljišta i potencijalnog zagađenja zemljišta na lokacijama tri osetljiva područja u Srbiji, koja su predložili i koja su od posebnog interesa za Srbiju jer predstavljaju osetljive zone.
– Lokacije se nalaze u blizini zaštićenih prirodnih dobara, u blizini međunarodnih reka i blizini izvorišta za vodosnabdevanje. Dobili smo značajne podatke koje ćemo inkorporirati u naš informacioni sistem za zaštitu životne sredine i informacioni sistem za zemljište, koji je deo nacionalnog informacionog sistema zaštite životne sredine – rekla je Vidojević.
Na taj način, dodala je, imaće bolji uvid u stanje zemljišta na poljopridvrednom području ova tri regiona.
– Kroz projekat smo promovisali i principe dobre poljoprivredne prakse koja predstavlja jednu aktivnost u okviru više akcija različitih strategija zaštite zemljišta u Evropi. EU je donela strategiju zaštite zemljišta do 2030. godine i mi se usklađujemo sa ciljevima i vizijama ove strategije – kazala je Vidojević.
Rezultate će, kako je rekla, usmeriti na naše poljoprivredne proizvođače za bolje prakse u rukovanju sa đubrivima i sredstvima za zaštitu bilja.
– Rezultati su pokazali da u tim područjima naši poljoprivredni proizvođači vode računa o svom zemljištu. Važno je da smo dobili metodologiju koja može da se replicira i na druga područja u Srbiji, to je bio naš cilj. Metodologija na koji način treba da se prati kako bi se bolje prikazalo stanje zemljišta, što predstavlja našu zakonsku obavezu i jedan trend. Zemljište dobija na značaju i u Evropi i globalno – poručila je Vidojević.
Ovu Nacionalnu konferenciju organizovala je FAO u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, a na događaju su govorili predstavnici Agencije, FAO, Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, Instituta za zemljište Beograd, kao i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Novom Sadu.
Pročitajte još:
