logo transparend vojvodina uzivo

Pampas trava dekorativna tokom cele godine

VOJVODINA – “Poljoprivrednik” je specijalizovani list za selo i poljoprivredu, jedinstven ne samo po tome što postoji i redovno izlazi 67 godina, već i što je ostao list poljoprivrednih proizvođača, nastojeći da prenese čitaocima dostignuća pre svega domaće nauke i struke, koja su primenljiva u proizvodnji. Portal Vojvodina uživo, zajedno sa listom “Poljoprivrednik” prenosiće, do kraja godine, najzanimljivije tekstove iz Poljoprivrednog kalendara 2024. godine.

Pampas trava (Cortaderia selloana) najčešće se gaji kao dekorativna biljka, a pripada rodu koji ima oko 15 vrsta. Ime roda je poreklom od argentinskog naziva ove vrste la cortadera (cortado – isečen), koji je u vezi sa oštrim ivicama listova. Međutim, u španskom govornom području poznatija je pod imenom yerba (hierba) de las Pampas, jer raste u regionu pampasa (ravničarskih travnatih oblasti u Južnoj Americi), pa je taj naziv preuzet i kao  domaći za ovu vrstu i na drugim jezicima, uključujući i srpski pampas trava. Krajem 18. veka je introdukovana u Evropu. Danas je naturalizovana u zapadnoj i južnoj Evropi, Australiji, Novom Zelandu i Severnoj Americi. Smatra se invazivnom vrstom u Portugalu, Španiji, Južnoafričkoj Republici, Australiji, Novom Zelandu i Kaliforniji. U Srbiji nije naturalizovana.

Spada u busenaste perene, koje dostiže visinu preko tri metra. Listovi su brojni, plavičasti, uski, lučno povijeni, sa kratkim rukavcem, širine svega od 3 mm do 12 mm, dužine od 60 cm do 250 cm, oštrih, sitno nazubljenih ivica, sa izraženim nervom na naličju. Ligulu čine sitne bele dlačice. Dvodoma je vrsta. Cvasti su dužine od 25 cm do 100 cm. Uspravne, ženske cvasti su krupnije, atraktivne, piramidalnog ili ovalnog oblika, dok su muške obično uske i manje dekorativne. Klasići su sličnih dimenzija i kod muških i kod ženskih cvasti, a muške cvasti ponekad imaju i hermafroditne cvetove. Cveta u leto i tokom jeseni, nakon čega se formira seme, ponekad apomiksisom (bez oplođenja). Plod je krupa. Rasejava se anemohorno ili hidrohorno. Iz semena se ne dobija uniformno potomstvo. Mogu se razviti i ženske i muške biljke, pa se zbog toga najčešće razmnožava vegetativno, deobom bokora.

Pogodna  sredina

Pampas trava za uspešan razvoj zahteva sunčanu ekspoziciju, ali može da podnese blagu zasenu. Zemljište treba da bude umereno vlažno, dobro drenirano, sa pH vrednošću od 5,5 do 7,5. Mlade biljke treba povremeno zalivati, naročito tokom letnjih vrućina, dok starije biljke dobro podnose sušu. Ne podnosi zadržavanje vode u supstratu, ni zabarena zemljišta. Iako može da raste na siromašnom supstratu, poželjno je prihranjivanje kako bi biljke brže postigle veće dimenzije i obilnije cvetale. Prihranu je dovoljno obaviti u proleće dodavanjem organskih đubriva ili NPK mineralnog đubriva ( kombinacije 8 : 8 : 8 ili 10 : 10 : 10). Takođe, može se dodati osmokot ili neko drugo sporo oslobađajuće đubrivo, čime se efekat prihrane produžava. Pripada zonama od osam do deset, ali može da prezimi i u zoni sedam. Postoje kultivari (pumila), koji su otporniji na mraz i prezimljavaju i u zoni šest. Stabljike treba skratiti krajem jeseni, ili rano u proleće. Ako se orezuje krajem jeseni, poželjno je biljke zaštititi od mraza zagrtanjem ili malčiranjem. Preporučljivo je da se orezivanje uradi u proleće, jer lisna masa štiti biljke od izmrzavanja i cvetna stabla ostaju dekorativna tokom cele zime. Stabljike se skrate na visinu od 15 cm do 20 cm, a po potrebi se bokor razdeli i proredi. Preporučeni razmak sadnje je 2 m, ali niži kultivari (pumila, evita, compacta) mogu da se sade i gušće, na razmaku od jednog metra.

Unutarvrsni taksoni se razlikuju prema dimenzijama, izgledu listova ili boji cvasti.  Danas je poznato jedanaest kultivara.

Compacta – niski kultivar, visine do 120 cm, sa krembelim metlicama i zelenim listovima. Pogodan je za sadnju u kombinaciji sa kamenom.

Evita – visine je 150 cm, metlice su svetložute boje, a listovi sivkastozeleni i zimzeleni.

Pumila – visine od 120 cm do150 cm, metlice su krembele boje. Otporna je na mraz i prezimljava u zoni šest.

Bertini – takođe niski kultivar, visine oko 120 cm. Metlice imaju bledoružičastu nijansu. Prezimljava u zoni sedam.

Rosea – dostiže visinu do 2 m i prečnik bokora oko 1,5 m. Listovi su plavičastozeleni, lučno povijeni, dužine do 1m, a metlice su bledoružičaste.

Rendatleri – dostiže visinu preko 2,5 m, formira gust bokor sa listovima dužine do 1,5 m. Metlice imaju purpurnu nijansu, sa klasovima koji su lučno povijeni.

Sunningdale Silver  – visine je do 2,5 m, sa listovima dužine oko 120 cm i prečnikom bokora oko 130 cm. Prezimljava u zoni osam.

Gold Band – visine je oko 2 m, sa kremžutim metlicama i zelenim listovima, koji po obodu imaju usku žutu prugu.

Andres Silver – visine je preko 2 m, sa srebrnastim metlicama. Prezimljava u zoni šest.

Patagonia – visine oko 2 m, sa srebrnastobelim metlicama, plavičastozelenim listovima, može da prezimi u zoni šest.

Pink Feather – visine preko 2 m, sa ružičastim metlicama. Prezimljava u zoni sedam.

Pampas trava je efektna kao soliter za akcentovanje određenih delova zelenih prostora, ili za sadnju u masivima. Može da se sadi u centralnom delu perenjaka, u kombinaciji sa drugim ukrasnim travama, heliofitnim perenama, niskim žbunjem ili sa pokrivačima tla. Dekorativna je tokom cele godine zahvaljujući krupnim metličastim cvastima, koje opstaju i tokom zime. Visoke sorte mogu da se sade u zadnjem planu, da se koriste za vizuelno odvajanje delova zelenih prostora, ili za maskiranje neuglednih zidova, ograda ili fasada. Niske sorte mogu da se sade u žardinjerama, ali je važno da se obezbedi dobra drenaža.

Pampas trava može da se sadi na nagnutim terenima u cilju smanjenja erozije, a primenjuje se i u vetrozaštitnim pojasevima. Međutim, sa njenom primenom treba biti oprezan zbog potencijalne invazivnosti. Metlice se često koriste za suve cvetne aranžmane.

Doc. dr Marija Marković

Šumarski fakultet, Beograd

Ukoliko volite i želite još da čitate,  knjigu  „Poljoprivrednikov  poljoprivredni  kalendar 2024“  možete  poručiti preko sajta www.poljoprivrednik.net.

Pročitajte još:

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.