NOVI SAD – Tematski okvir listova, koji su izlazili i uređivali se u našem gradu, omeđen je raznim istorijskim događajima koji su učinili da Novi Sad danas bude ono što zapravo i jeste.
Praksa redovnog izlaženja određenih listova, koju i danas negujemo iako smo skoro u potpunosti prešli na internet platformu, bila je moćno oruđe za prosvećivanje i vođenje naroda u momentima kada nam je to bilo neophodno.
Pored svog kapitalnog karaktera, štampa je značajno uticala na “formiranje intelektualne elite“ u novosadskom društvu, te je odigrala veoma bitnu ulogu u kulturno-prosvetnoj, društvenoj i na kraju najvažnijoj, nacionalno-političkoj sferi.
Danas kada je sve prošlo i kada novosadskim ulicama slobodno šetaju razne nacionalne manjine, prelistavajući stare listove, možemo svedočiti različitim položajima, kulturnim kretanjima i načinu razmišljanja svih naroda koji su živeli na ovom prostoru.
Početak srpske štampe vezuje se za štampanje lista po imenu „Slaveno-serbskij magazin“. Štampan je u Veneciji, u štampariji Dimitrija Teodosija davne 1768. godine.
Urednik i izdavač prvog srpskog časopisa bio je književnik Zaharije Orfelin, te je on zaslužan što su Srbi svoj prvi list dobili čak deset godina ranije nego, naše komšije, Mađari.
Kada se praksa štampanja listova ustalila na ovom području, često su se pojavljivali novi listovi, ali se ispostavljalo da je njihovo postojanje bilo prilično kratkog veka.
Zato što je u našem gradu stanovala najbogatija, najnezavisnija i najobrazovanija inteligencija ugarskih Srba, Novi Sad je bio epicentar povremene štampe. U periodu od 1825. do 1918. godine izlazilo je 175 listova i časopisa, 136 na srpskom jeziku, 20 na mađarskom, 13 na nemačkom, četiri na slovačkom i dva na bugarskom jeziku.
Svako veće mesto imalo je svoj lokalni nedeljni list u kome su bile skupljene sve neophodne informacije vezane za tadašnji način življenja, ali postojao je jedan problem, novine nisu bile pristupačne svim narodnim klasama kao danas.
Nasuprot tome, bile su veoma skupe, zbog čega su ih kupovali samo imućniji, a služili su se i praksom: “Prosledi mi da pročitam i ja, kada ti završiš sa tvojima.“
Novosadska štampa tokom 19. veka, iz dana u dan, dobijala je sve značajniju ulogu jer je jasno davala pravac javnom mnjenju oko političkih i nacionalnih pitanja. U vekovnoj borbi između radikalnih i liberarnih struja, liberali su dosta prednjačili u odnosu na radikale kada je pokretanje listova u pitanju.
Najpoznatija borba između ove dve političke struje odigrala se na plećima listova “Zastava“ i “Branik“.
Pročitajte još:
Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.