Kako da se hranimo posle tridesete

Dolaskom lepšeg vremena, mnogi će biti inspirisani da započnu neku dijetu. Da li ste znali ili možda primetili, da je gubljenje kilograma u dvadesetim i u četrdesetim godinama potpuno različito? Kako pomoći telu da bude zdravije i da lakše održava kilažu nakon tridesete?

Posle tridesete godine, metabolizam počinje da se usporava, osetljivost na insulin se pogoršava, a nivo hormona varira. U ovom periodu naše telo neće dobro reagovati na ekstreme u prejadanju u smeni sa strogim dijetama, i biće vam mnogo teže da se oslobodite viška. Ovaj period života trebalo bi da prati uravnotežena ishrana, bez prekomernih masti i ugljenih hidrata. Istovremeno, ishrana mora biti raznovrsna, kako bi zadovoljila potrebe za vitaminima i mineralima, piše „Buro247“.

Evo na koji način nutricionisti predlažu da prilagodite svoju ishranu nakon tridesetih:

1. Birajte proizvode bez glutena, laktoze i šećera

Ukoliko ne možete skroz da ih izbacite iz ishrane, nutricionisti kažu da bi barem mogli da smanjite unos. Izbacujući gluten, laktozu i šećer, počećete da tražite alternative za njih: zamenite peciva, brze ugljene hidrate i slatkiše povrćem, voćem, bobičastim voćem, žitaricama i mahunarkama. Ubrzo ćete videti da ste obogatili svoju ishranu novim namirnicama koje ranije niste koristili.

2. Dodajte povrće svakom obroku

Sveže ili termički obrađeno, potpuno je svejedno, smatraju stručnjaci. Povrće poboljšava varenje i ublažava osećaj težine nakon jela. Bogato je vlaknima i antioksidansima, a ako je fermentisano, sadrži probiotike.

Zdrava fermentisana hrana nije samo povrće, već i piće. Jedno od najpoznatijih je pripremljeno na bazi kombuhe, a najzanimljivije fermentisano piće vodeni kefir. Prodaje se u granulama koje se aktiviraju u zaslađenoj vodi. Šumećeg je ukusa i mnogi kažu da ih podseća na šampanjac, a bogat je cinkom, selenom i triptofanom.

Ukoliko vam ova vrsta namirnica ipak zvuči preegzotično, setite se kiselog kupusa, koji je u našoj zemlji tradicija, ali pre svega zdrava navika.

3. Jedite više vlakana

Osim povrća, jedite i mahunarke i žitarice. Najbolji izbor su: pasulj, kus-kus, grašak, leblebija i sočivo. Dokazano je da pojedinci koji su uvrstili najmanje 30 vrsta vlakana u nedeljnu ishranu imaju manje šanse da se razbole. Naravno, nemojte se ograničiti na jednu vrstu mahunarki, a potrudite da svakodnevno budu zastupljene makar u jednom obroku.

Pročitajte još:

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.