AGRAR – Odluka Srbije da zbog poremećaja na tržištu zabrani izvoz sirovog mleka odraziće se i na regionalno tržište, posebno Crnu Goru, gde domaće kompanije najviše izvoze.
Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović izjavio je da je do kratkoročne nestašice mleka u domaćim radnjama došlo jer je u susednim zemljama ono bilo skuplje, pa je prerađivačima bilo isplativije da mleko njima prodaju.
– Ovih dana postoji dosta informacija i dezinformacija, počevši od toga da nema krava pa da mleka uopšte nema u prodavnicama. Činjenica je da je litar mleka u Srbiji koštao 119 dinara, a u okruženju od 1,35 do 1,7 evra i, čim je takva razlika, automatski prerađivač gleda da proda skuplje – rekao je Nedimović gostujući na televiziji Pink.
Ubrzo pošto je objavljeno da se privremeno zabranjuje izvoz sirovog mleka iz Srbije, oglasio se i predsednik odbora Udruženja poljoprivredne i prehrambene industrije u crnogorskoj Privrednoj komori (PKCG) Milutin Đuranović. On je rekao kako postoji mogućnost sporadične nestašice ovog proizvoda u toj državi, ali da ona ne bi bila dugotrajna i većeg obima.
Komentarišući odluku Vlade Srbije da zabrani izvoz sirovog i pasterizovanog mleka, rekao je za podgoričke „Vijesti” kako nije siguran da crnogorske kompanije trenutno mogu da zadovolje potrebe stanovništva za mlekom. Podsetio je da je Srbija najveći izvoznik mleka u Crnoj Gori, a prema zvaničnim statističkim podacima za prvih sedam meseci uvezeno je mlečnih proizvoda u vrednosti od 12,66 miliona evra.
Đuranović, koji je i osnivač mlekare „Lazine”, rekao je i da mleka generalno nedostaje u regionu i Evropi jer su naišle dve sušne godine, a uz to je skočila i cena inputa, pa je „čak i Srbija, koja je zemlja mleka, došla u situaciju da ima manjak”. Naglasio je da se sada ponovo, kao i u vreme pandemije virusa korona, pokazalo šta znači domaća proizvodnja, preneo je portal „Biznis”.
Poljoprivredni proizvođači iz Bosne i Hercegovine takođe su apelovali da je situacija u mlekarstvu trenutno izuzetno teška i pozvali su vlast da uloži napore kako rafovi s mlekom ne bi ostali prazni. Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mlekara Republike Srpske saopštilo je da nestašica mleka aktuelna ne samo u ovoj zemlji nego i u drugim evropskim državama. Kako su rekli, trenutna situacija na tržištu je posledica nedostataka radne snage, odlaska mladih iz sela, a poslednji udarac izazvala je suša i nedostatak hrane za stoku, kao cene žitarica koje su vrtoglavo rasle. Lokalni mediji prenose da je u prvom polugodištu u BiH došlo do značajnog pada proizvodnje mleka, dok analitičari procenjuju da će se takav trend sigurno nastaviti.
Kada je reč o domaćem tržištu, ministar Nedimović je kazao da srpsko tržište traži tu robu, proizvođači mleka traže cenu za svoju robu i dođe se u makaze da se desi kratkotrajna nestašica mleka. Ukazao je i na još jedan problem, a to je da, kako je rekao, Bugarska i Rumunija skoro i da nemaju mlečnu industriju, Severna Makedonija takođe nema mleka, a da su jedine dve države na ovim prostorima koje imaju dovoljno mleka Srbija i Bosna i Hercegovina.
– Pitanje je samo gde mleko završi. Da li na srpskim policama, kao UHT mleko ili u jogurtu, kiselom mleku, pavlaci, kojih ima dovoljno – zapitao je Nedimović.
Naveo je da su i sa našeg tržišta kompenzovane nestašice mlečnih proizvoda u okruženju, kao što je, recimo, bilo u Austriji pre nekoliko meseci i da je zbog svega toga Vlada Srbije zabranila izvoz sirovog i pasterizovanog mleka do kraja septembra. Nedimović je rekao da se nestašice nekada i veštački izazivaju, a da se sada dešava da ljudi kupuju i po 20 litara mleka, za čim, kako je naglasio, nema potrebe. Prema njegovim rečima, nova Vlada Srbije će se pozabaviti merama u vezi s junicama kako bi Srbija imala više mleka, ali to, kako je rekao, mora biti u vezi i sa mlekarskom industrijom.
Podsetimo, od srede, 7. septembra, zabranjen je izvoz mleka i maslaca iz Srbije, a ovo se ne odnosi jedino za izvoz na tržišta Severne Makedonije i Albanije, koje su članice „Otvorenog Balkana”. Odluka važi do kraja meseca. Vlada je saopštila da je reč o privremenoj meri koja je uvedena u cilju sprečavanja kritične nestašice ovih proizvoda, odnosno ublažavanja posledica nestašice nastale usled povećanog izvoza i potrebe stanovništva za povećanim snabdevanjem prouzrokovanim krizom na svetskom tržištu.
Pročitajte još:
Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.