Gradski muzej Vršca čuva staroegipatsku zbirku nemerljive vrednosti

VRŠAC – Staroegipatska zbirka Gradskog muzeja Vršca jedinstvena je u ovom delu Evrope. Ova ustanova je jedina, pored Filozofskog fakulteta u Beogradu, gde se može videti ovakva retkost.

Zbirku čini 44 amuleta, 18 ušabatija, 17 skarabeja i skaraboida, 8 komada nakita, 5 staueta, 3 posude, 1 poklopac kanope i 1 natpis. Ovi, celi ili fragmentovani predmeti, reprezentuju ogroman hronološki raspon od Starog carstva do Rimskog perioda, približno od 27. veka pre naše ere do 1. veka naše ere.

Među artefaktima izdvaja se poklopac kanope, predmet u obliku ljudske glave i gornjeg dela trupa visok oko 20 centimetara, isklesan u mermeru. Glava, verovatno, predstavlja Imsetija, jednog od četvorice Horusovih sinova, zaštitnika pokojnikovih unutrašnjih organa, čuvanih u kanopama.

Svi ovi predmeti u Vršcu se nalaze isključivo zahvaljujući darodavcima. Naime, putnika po Egiptu iz naših krajeva, vizionara namernih da upoznaju i pouče svoje sugrađane i savremenike, ali i mnoga buduća pokolenja sa delićem egipatske kulture bilo je i među starim Vrščanima.

Tako je deo staroegipatske zbirke u Vršac stigao zahvaljujući slavnom slikaru i Vrščaninu Paji Jovanoviću. Knjiga ulaza muzejskog materijala beleži da je Paja Jovanović bio prvi donator zbirke, a muzeju je poklonio četiri egipatske stauete i jednu bronzanu statuetu, glineni žižak i 134 komada novca iz 4. veka.

Osim Paje Jovanovića, kao donator upisao se i Vilijam Vetl, štampar i izdavač iz Vršca, koji je darovao beleške i 65 egipatskih starina, što je ujedno bila i najveća donacija zbirke.

Još jedan Vrščanin, Maks Adler, upisao se kao donator i neko kome možemo da zahvalimo što baš u Vršcu postoji ovakva retkost.

Dragoceni eksponati prenose nam, kroz vreme i prostor, kulturne kodove jedne velike i kompleksne civilizacije, obogaćujući naša saznanja. Vršačka egipatska zbirka tim je značajnija, ako se ima na umu izuzetna retkost ove vrste muzejskog materijala u Srbiji.

Do skoro se mislilo da je to jedina ovakva zbirka u ovom delu Evrope. Međutim ispostavilo se da, pored vršačkog, i muzej u Temišvaru poseduje 40 komada egipatske zbirke.

Sa obzirom da su Vrščani imali isksutva sa ovim artefaktima, kako se čuvaju i u kojim uslovima, rumunske kolege zamolile su za pomoć. Tako je, pored monografije za vršački Gradski muzej, uporedo pripremana i štampana monografija za Temišvarski muzej.

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.