logo transparend vojvodina uzivo

Vesti

Duh nekadašnjeg Novog Sada ovekovečen u crtežima Natka Marinčića

NOVI SAD – Crteži poznatog novosadskog arhitekte, nastali od početka osamdesetih godina proteklog stoleća pa sve do prvih godina novog milenijuma, predstavljeni su u novoj knjizi.

Nakon otvaranja Instagram naloga o crtežima nagrađivanog arhitekte Natka Marinčića (1941-2004), čime je njegov rad lansiran u 21. vek, sada je usledila i knjiga pod naslovom “Natko Marinčić: Odabrani crteži” u izdanju Muzeja savremene umetnosti Vojvodine.

“Natko Marinčić bio je jedan od najtalentovanijih arhitekata i crtača njegove generacije. Za života ipak nije prepoznat kao vrsni crtač, verovatno zbog nezainteresovanosti sredine, ali i zbog lične skromnosti ili pak nedostatka umetničkih ambicija. Zbog toga se Marinčićevi radovi tek nakon njegovog odlaska otkrivaju i prikazuju.” – piše u predgovoru Vladimir Mitrović, urednika knjige i kustosa MSUV.

Foto: Knjigu o Natku Marinčić uobličio je likovni urednik Nenad S. Lazić

U knjizi se nalazi preko stotinu Natkovih crteža podeljenih po sekcijama: arhitektonske perspektive, konkursni crteži, arhitektonske skice, gradovi i portreti.

Sam kraj knjige rezervisan je za fotografije izvedenih Marinčićevih objekata među kojima su najpoznatiji Asistentski dom, zgrada Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, fakultet Educons…

Opus koji tek treba da se istraži

„Usled velikog broja Marinčićevih crteža koje je porodica sačuvala, odlučili smo se za na jedan manji izbor i to onih koji najkarakterističnijih koji oslikavaju bogato crtačko iskustvo autora. Odabrani crteži su okvirno nastali od početka osamdesetih godina proteklog stoleća pa sve do prvih godina novog milenijuma.” – kaže Vladimir Mitrović.

“Crtajući, ali i slikajući lako i brzo, Marinčić je ostvario jedan pozamašan opus koji tek treba da se istraži, zabeleži i prezentuje.” – dodaje Mitrović.

“I pored izuzetno uspešne arhitektensko-urbanističke karijere i brojnih nagrada i priznanja, ime Natka Marinčića ima prvu asocijaciju na crteže Tvrđave, Katedrale, delova Zmaj Jovine ulice, Matice Srpske… kao zvuk fijakera ili muzička pratnja onoga što je ostvario ili zamislio.” – kaže u predgovoru Sonja Stoja, profesorka u građevinskoj školi koja je iškolovala „pola“ novosadskih arhitekata i građevinaca.

Foto: Zmaj Jovina i Katedrala/Natko Marinčić

Pročitajte još:

 

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.