Dijetetičari smatraju da je biljno mleko „nutritivno inferiorno“ u odnosu na kravlje

Skoro devet od deset biljnih mleka sadrži manje hranljivih materija od životinjskog mleka.

Naučnici su analizirali više od 200 brendova bademovog, ovsenog i sojinog mleka koji se prodaju u SAD i njihov sadržaj kalcijuma, vitamina D i proteina, nakon čega su zaključili da većina ovih biljnih mleka zapravo i nije tako dobra za nas kao „pravo“ mleko.

Utvrđeno je da je skoro devet od deset biljnih mleka zapravno inferiorno u nutritivnom smislu u poređenju sa kravljim mlekom.

– Naši rezultati pružaju dokaz da mnoge alternative biljnog mleka nisu nutritivno ekvivalentne kravljem mleku – zaključak je dr Abigejl Džonsona, epidemiologa koja je vodila studiju.

U studiji su naučnici pregledali 233 brenda biljnog mleka, uključujući mleko od lešnika, pirinča i indijskog oraha, koje proizvode 23 kompanije. Kao krajnji rezultat ispostavilo se da biljno mleko u proseku ima oko 350 miligrama kalcijuma, tri mikrograma vitamina D i dva grama proteina na 240 mililitara mleka.

Poređenja radi, Ministarstvo poljoprivrede SAD kaže da punomasno mleko sadrži oko osam grama proteina, oko 306 miligrama kalcijuma i skoro tri mikrograma vitamina D po porciji od 240 mililitara mleka.

Rezultati su pokazali da samo 28 alternative na biljnoj bazi ima slične količine ili više svake supstance u poređenju sa kravljim mlekom, a svega 38, odnosno 16 odsto, istu količinu proteina kao u kravljem mleku.

Prema pisanju Daily Mail-a, preporuka je da odrasla osoba koja unosi oko 2.000 kalorija dnevno, treba da unese oko 50 grama proteina, što znači da bi prosečan čovek morao da popije oko jedan i po litar kravljeg mleka – što je ekvivalentno šest čaša. Ako bi se oslanjali isključivo na biljne alternative mleku, trebalo bi morali da unesu 6,2 litra — što je ekvivalentno 25 čaša — da bi dostigli isti nivo.

Studija je predstavljena na konferenciji NUTRITION 2023 koju je organizovalo Američko društvo za ishranu, a koja se održava ove nedelje u Bostonu, Masačusets. Alternative za mleko su poslednjih godina porasle u popularnosti zbog zabrinutosti zbog klimatskih promena, netolerancije na laktozu i dobrobiti životinja.

Pročitajte još:

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.