Najstarija muzejska delatnost u Vojvodini zabeležena je u Beloj Crkvi

BELA CRKVA – Muzejska delatnost u Beloj Crkvi se smatra najstarijom u Vojvodini, čiji se koreni nalaze u 19. veku.

Belocrkvanski magistrat je 1877. godine doneo odluku da se osnuje Muzej koji će čuvati sve prirodne, kulturne i istorijske retkosti belocrkvanskog kraja. Povod za osnivanje muzeja, bile su fosilne kosti mamuta koje je reka Кaraš izbacila na obalu 1875. godine, a koje se danas čuvaju u Gradskom muzeju Vršac.

Prvobino se muzej nalazio u gradi Magistrata, a od 1954. godine, smešen je sa sadašnju lokaciju, reprezentativnu zgradu u centru grada. Od 2003. godine nalazi se u sastavu Narodne biblioteke kao organizaciona jedinica. Muzej danas baštini oko 2000 kategorisanih kulturnih dobara, raspoređenih u 11 zbirki.

Svaka zbirka ponaosob oslikava ambijent, prostor i istoriju belocrkvanske kotline i svedoči o kontinuitetu boravka ljudi od neolita do savremenog doba. Ovaj materijal koji se čuva u muzeju ne samo da svedoči o kontinuitetu života, već i predstavlja ogroman kulturni i istorijski resurs grada i opštine.

Među brojnim predmetima koje muzej baštini, čuva se oko 120 predmeta koji svedoče o boravku ruske emigracije u Кraljevini Jugoslaviji, preko 300 umetničkih dela, oko 500 arheoloških nalaza, više stotina fotografija koje oslikavaju život grada i okoline od polovine 19. veka do danas, ali i brojno oružje, ćilimi, dokumenta, numizmata, etnografskih i predmeta primenjene umetnosti.

Od kulturnih dobara koji se čuvaju u muzejskim zbirkama, izdvaja se nekoliko celina koje su od velikog značaja ne samo za Belu Crkvu, već i šire: arheološko nasleđe belocrkvaskog karaja, Banatska vojna granica i ruska emigracija u Beloj Crkvi. Ove celine su tokom prethodnih godina delimično prikazivane posetiocima kroz tematske izložbe, a nalaze se u okviru stalne muzejske postavke kao vodeći elementi koji oslikavaju značaj belocrkvanskog kraja.

Zgrada u kojoj je smešten muzej, pre Drugog svetskog rata bila je porodična kuća, a sagrađena je na prelazu iz 18. u 19. vek. Na spratu je stanovala porodica, u prizemlje su bile ekonomske prostorije i lokal, a prostran podrum je služio za skladištenje vina. Danas najveći deo zgrade zauzima izložbeni prostor sa stalnom postavkom na spratu (površine oko 200 kvadratnih metara) i galerijom u prizemlju.

Кao i svaka zgrada koja ima istoriju dugu više od dva veka, pored redovnog održavanja, potrebna su i dodatna ulaganja. Sa detaljnom rekonstrukcijom zgrade započelo se 2008. godine, kada je zamenjen krov, potom se iz godine u godinu radilo na uređenju delova objekta (sanirani su i opremljeni muzejski depoi, uređena je muzejska biblioteka, adaptirane su pojedine prostorije za potrebe rada ustanove) da bi u 2021. godini uradila rekonstrukcija eneterijera.

Jedna od ideja vodilja tokom čitavog procesa rekonstrukcije i adaptacije zgrade je bila da stalna muzejska postavka ostane što je moguće duže dostupna za posetioce. Stoga, sa povremenim zatvaranjem delova postavke, posetiocu su u svakom momentu mogli da vide barem deo izloženog materijala. Uređenje samog prostora stalne postavke, koji je pri kraju podrazumeva opsežne radove na zameni svih elektroinstalacija, zameni dotrajalih podova, molersko-farbarskim radovima, ali ugradnji nove neophodne opreme.

Novoadaptirani prostor iziskuje i novu postavku. Stoga se došlo na ideju da se napravi nova stalna postavka koja će kroz kulturno nasleđe ilustrovati bogatu istoriju samog grada. U izmenjenom ambijentu, posetioci će moći da se upoznaju sa najznačajnijim fenomenima Bele Crkve: istorijatom institucije, arheološkim nasleđem, ikonopisom, Banatskom vojnom granicom, kulturnim životom grada u 19. i početkom 20. veka, kao i materijalom vezanim za rusku emigraciju u Beloj Crkvi.

Ovako formulisan koncept stalne postavke ima za cilj da prosečnom posetiocu, neretko turisti koji dolazi u Belu Crkvu, prikaže istoriju grada, kontinuitet života, ali i istoriju institucije u kojoj se nalazi. Postavka je osmišljena tako da svaki poseilac, u zavisnosti od ličnih interesovanja, može uz pomoć svog mobilnog telefona da pročita dodatne informacije o izloženim predmetima, ali i da muzeju ostavi svoj utisak i komentar.

Tokom priprema i odabira materijala za stalnu postavku, primenjeno je iskustvo koje je stečeno u radu sa posetiocima tokom prethodnih godina, uvažena su njihova zapažanja, zamerke i predlozi.

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Претрага
Close this search box.