Dan prisajedinjenja – Ispunjenje zaveta Svetozara Miletića

NOVI SAD – Kada je zbog veleizdaje 1876, uhapšen Svetozar Miletić, Kalman Tisa i Đula Andraši su smatrali da je sa liberalima i Omladinom, kao glavnim zagovornicima srpske ideje i Srpske Vojvodine u Monarhiji završeno. Optužen je za zločin veleizdaje, jer je navodno u Beogradu, prilikom poverljivih razgovora sa predstavnicima Vlade, obećao 20-30 hiljada srpskih dobrovoljaca iz Monarhije za rat protiv Turaka, a da se zatim posle pobede u ratu podigne ustanak u Banatu, Bačkoj i Sremu, kako bi se ti krajevi priključili Kneževini Srbiji.

Iako je uhapšen u junu 1876. pred sud je izveden tek 18 meseci kasnije. Na zatvorsku kaznu od 5 godina je osuđen 18. januara 1878, a pušten je iz zatvora pomilovanjem 5. novembra 1879. Neljudski i nehumani uslovi u zatvoru u kome je Miletić tamnovao narušavali su njegovo zdravlje, ali ne i duh.

Miletić je bio, podsetimo, godinama pod prismotrom policije. Uvek je bio sumnjičen za širenje srpske ideje, za okupljanje mladih generacija srpskih intelektualnih elita koje su težile stvaranju Srpske Vojvodine. U očima Deaka, Andrašija, Etveša, Srpska Vojvodina bila je nemoguća i nepoželjna.

Oni su smatrali da je to siguran uvod u nestanak Ugarske, zbog čega od 1870ih godina govorimo o mađarizaciji koja je institucionalno i zakonski bila usmerena na Srbe, Slovake i Rumune.

Kulminacija je dosegnuta zloglasnim Aponjijevim zakonom 1907, koji je i danas u globalnoj Habzburgologiji, označen kao jedan od ključnih faktora za dezintegraciju same Monarhije.

Mađarski kolonisti ciljano su naseljavani u delove Šajkaške, gde su Srbi bili većinsko stanovništvo. Šajkaška i šajkaši kao simboli otpora mađarizaciji i u tradiciji kao legendarni i najtvrđi borci za Srpsku Vojvodinu 1848-1849, bili su posebno na udaru.

Početkom Velikog rata 1914, stanje se drastično pogoršalo, a zloglasna Racija 1942, podsetila je da Šajkaška kao stub Srpstva i slobodarstva Srba u Monarhiji, nikada nije prestajala da bude trn u oku dela elita Pešte.

Jaša Tomić kao naslednik ideja i duha Svetozara Miletića, zajedno je sa Mihailom Polit Desančićem u teškim okolnostima kraja 19. i početka 20. veka nastavio da piše, govori i zastupa ideje ravnopravnosti i političkih sloboda za koje se toliko borio Miletić.

Kada je Austrougarska anektirala Bosnu i Hercegovinu (1908), a potom započela sa serijom montiranih Veleizdajničkih procesa zbog saradnje Srba u Monarhiji sa Kraljevinom Srbijom, bilo je jasno da se Tomić i njegovi saborci nalaze na korak od sudbine koja je zadesila Miletića. Nisu ustuknuli.

Foto: Wikimedia Commons

Tomićevo izveštavanje iz Stare Srbije tokom Balkanskih ratova 1912-1913, udahnulo je novi život i samopouzdanje Prečnaskim Srbima.
Zastava se čitala i vesti su se pronosile velikom brzinom- Kumanovo, Bitolj, Albanska operacija, Skadar… Svaki dan započinjao je izveštajima o pobedama i časnom držanju srpskog vojnika.

Monarhija se ubrzano spremala za rat sa Kraljevinom Srbijom. Tražio se povod. Srbi u Monarhiji bili su pod prismotrom policije, koja je i sama tvrdila da Beograd i Novi Sad dišu kao jedno.

Tokom Velikog rata, Jaša Tomić se, zajedno sa svim istaknutim predstavnicima srpskih elita našao interniran, osuđen, dok se ćirilica zabranjivala, baš kao i ikona Svetog Save, a u Bosni i Hercegovini Srbi preživljavaju pogrome, dok se sveštenstvo Srpske crkve posebno nalazi na udaru.

Počinju ubistva sveštenika i njihova hapšenja i interniranja. Šuckori su prednjačili u pogromaškim akcijama. Jednom zacrtani put, ponovio se 1941, 1991…

Pobede vojske Kraljevine Srbije, slom Austrougarske, simbolički vraćaju Svetozara Miletića i njegove nezaboravljene ideje.

Srpska Vojvodina kao centar okupljanja Srba u Monarhiji, srpska državnost u imperiji Habzburga, koja će se priključiti i prisajediniti Pijemontu – Kraljevini Srbiji.

Nije bilo dvoumljenja, niti oklevanja.

Na Velikoj narodnoj Skupštini u Novom Sadu 25.11.1918, jednoglasno i jednodušno je odlučeno da se Bačka, Banat i Baranja priključe Kraljevini Srbiji, kao što će to učiniti i Srem na Rumskom zboru dan ranije.

Foto: : Wikimedia Commons/Anastas Bocarić

Srpska Vojvodina, za koju se borilo, za koju se istrajavalo, i kojoj se težilo, našla se u sastavu Kraljevine Srbije i zajedno sa njom ulazi u novu zajednicu Kraljevinu SHS.

Svetozar Miletić, ostao je besmrtni vođ Srba u Monarhiji i simbol Srpske Vojvodine.

Njegova ideja, misao, govori, tekstovi, podsećaju na vreme kada je jedan istinski velikan stvarao i gradio ideju koja je okupila i ujedinila Srpstvo u Monarhiji- Srpska Vojvodina, kao Zavet postojanja, kao simbol neumorne borbe i stradanja, kao zalog za srpsko oslobođenje i ujedinjenje…

Oro klikće sa visine…

 

Prof. dr Goran Vasin

Pročitajte još:

 

Preuzmite našu Android aplikaciju sa Google Play Store.

Tagovi:

Pročitajte još:

Search
Close this search box.